19.10.2006.. U selu Medna, tridesetak kilometara od Mrkonji Grada, podno planine Dimitor i u dolini rjeice Mednjanke, prole sedmice dogodilo se nesvakidanje otkrie. Na lokalitetu Crkvite, u zaseoku Lekii, dva kilometra od crkve Roenja presvete Bogorodice pronaene su moti trojice monaha, stare oko 340 godina.
Nesvakidanje je i to da su moti pronaene na osnovu vizije koju je imala jedna ena iz Medne. Naime, Serafim, Avakum i Mardarije imena su trojice postradalih monaha, koje Srpska pravoslavna crkva smatra prvomuenicima.
Da su tu zakopani postradali monasi od davno zaboravljenog predanja, znala je samo Petra Topi, roena Tegeltija, iz Medne. Njoj su se kao djevojici trojica monaha ukazivala. U prvi mah nije znala koga je vidjela, pa ih je svetenicima opisivala kao popove u crnim mantijama.
O svom ukazivanju obavijestila je nadlenog vladiku, pokazavi mu mjesto gdje su sahranjeni, jer su, kako kae, od nje to traili ubijeni monasi, kako bi njihove kosti bile pronaene i iskopane.
- Kako su stradali i odakle su monasi doli treba da se utvrdi, ali po nekoj legendi i predanju, koje je Petra imala, oni su doli iz Hercegovine iz manastira Svetog Petra i Pavla. Oni su se u Mednoj zadrali u manastiru, a poslije su ubijeni.
Po predanju, monasi su ubijeni zbog manastirskog zlata, koje je potom opljakano. A prema nekim verzijama, zlato je stiglo do Novog Sada, a potom i do Maarske.
Ukazanje mjesta gdje su sahranjeni monasi, Petri se javlja ve 30 godina, od njene 12. godine. Kae da joj niko nije vjerovao, pa ni roditelji. Zbog ove vizije, neki mjetani smatrali su da Petra nije "iste" savjesti.
- Kada smo poeli iskopavati prostor gdje su se Petri ukazivali monasi, vladika Hrizostom je pozvao i nju da doe iz Vojvodine, gdje sada ivi - pria svetenik iz Medne, Nikola Peno. - Poto smo otkopali dio terena i nita nismo pronali, Petra nas je uputila da otkopamo dio terena i zemljita kod jednog bukovog drveta, jer su se njoj, navodno, tu prikazivali monasi. I nakon skidanja nekoliko slojeva zemljita, nali smo kosti monaha. Bile su u dobrom stanju, s obzirom na duinu perioda koje su bile u zemlji. Na jednoj lobanji primijeeno je oteenje duine oko pet centimetara, koje ukazuje da je najvjerovatnije nastalo od udara, moda prilikom ubistva monaha.
Snimatelj RT RS Mladen krbi, koji je prisustvovao otkopavanju, tvrdi da su moti bile ute kao zlato.
- Kada su moti pronaene, Petra je kazala s uzdahom: "Hvala ti Gospode i Bogorodice" - kae krbi. - Nije eljela da stane pred kameru, ali je u neobaveznom razgovoru kazala da se nedaleko od groba nalaze zakopani krst i zvono. Tvrdi da nije dala prije dvadesetak godina da se gradi umski put, ija je trasa trebalo da proe preko groba. Da bi sprijeila gradnju, morala je ak da legne ispred graevinskih maina.
Ona tvrdi, kae krbi, da e kada se iskopa krst i zvono, na mjestu gdje se nalazio manastir grom da udari u bukovo drvo iz kojeg e da potee "iva" voda, ljekovita za oi.
Zanimljivo je i to da je nedaleko od groba gdje su bili sahranjeni monasi pronaen kameni krst. Mada je natpis, zbog zuba vremena, izblijedio, na njemu je uoljiva godina 1.711. Krst je, najvjerovatnije, bio podignut ubijenim monasima, ali je s mjesta pomjeren, ne zna se kada, najvjerovatnije kada su mjetani iz oblinje ume zapregom vozili balvane.
Vladika Hrizostom kae da je krst sada postavljen na mjestu gdje su iskopane moti. U planu je da se tu sagradi kapela, kako bi ovo mjesto postalo svetilite cijelog pravoslavnog naroda. Ako dozvole vremenske prilike, do zime e biti izgraen i prilazni put do Crkvita.
Dalje radove na iskopu i pronalasku zvona, krsta i ostataka manastira nastavie strunjaci iz Arheolokog instituta.
Sljedeih 40 dana u crkvi u Mednoj svaki dan sluie se liturgija. Uz Nikolu Pena, svaki dan sluie je jo neko od svetenika iz Bihako-petrovake i Banjoluke eparhije. Interes vjernika za liturgiju i posjetu mjestu pronalaska moti je veliki. Vladika Hrizostom, koji odlazi u Australiju, djeli moti predae patrijarhu Pavlu.
SUZE
Prema rijeima svetenika Nikole Pene, iskopane moti prenesene su u crkvu Roenja presvete Bogorodice u Mednoj.
- Stavili smo ih u kivot, koji je sagraen od jasenovog drveta, u srijedu prole sedmice. Prva dva, tri dana nismo primijetili neobine promjene - kae Peno. - U nedjelju uvee na staklenom dijelu primijetili smo vlagu u obliku suza. Vlagu sam obrisao. Meutim, u ponedjeljak se ponovo pojavila. Da li e se ova neobina pojava iznova javljati, vidjeemo. Ali, oigledno je da se neto neobino deava.
Slobodan Daki, www.glassrpske.com, 19.10.2006