17.6.2005..Zbog sjee ume na planini Lisina kod Mrkonji Grada ugroen je sliv potoka Zelenkovac i vodovod koji koristi 40.000 ljudi u Mrkonji Gradu i okolini, tvrdi Borislav Jankovi, predsjednik Ekolokog pokreta "Zelenkovac".
Jankovi istie da e sjea 10.000 kubika drveta, koju sprovodi umsko gazdinstvo "Lisina" iz Mrkonji Grada, negativno uticati na kapacitet i kvalitet vode u Zelenkovcu, jer se eksploatacija ume vri u neposrednoj blizini izvorita i rezervoara vodovoda za Mrkonji Grad.
"Jedna od posljedica, ako se nastavi sa sjeom i izvlaenjem drveta koritom potoka Zelenkovac, bie i pomor pet tona ribe u potoku i jezeru Eko-pokreta", navodi Jankovi.
U umskom gazdinstvu "Lisina" odgovaraju da se sjea vri mimo izvorita, da vodovod nije ugroen, te da ribu u Zelenkovcu vie ugroava ljudski faktor nego sjea ume.
Dodaju da se radi o redovnoj sjei u skladu sa umsko-privrednom osnovom i Projektom za izvoenje.
"Planirano je da se izvri sjea 7.300 kubika drveta u tom dijelu Lisine, odnosno da se posijee svako peto stablo", kae Zdravko Tegeltija, direktor umskog gazdinstva "Lisina".
Tegeltija naglaava da je projekat odobren od strane republikog umskog inspektora i dodaje da nema nikakvog ugroavanja vodosnabdijevanja i ekologije.
Jankovi, meutim, smatra da sjea odmah treba da se zaustavi jer je, kako navodi, to podruje zatieno odlukom Skuptine optine Mrkonji Grada kao eko-zona.
"Prije sjee trebalo je organizovati javnu raspravu o tome da li uopte treba vriti eksploatacija ume na Lisini", kae Jankovi.
Tegeltija odgovara da sjeu nee obustaviti, a sve primjedbe treba da budu upuene nadlenim organima, odnosno Ministarstvu vodoprivrede i umarstva i Vladi RS.
Jankovi upozorava da e se sjea odraziti i na budunost ovog kraja koji e, kako kae, nakon to se posijee uma i izvue drvo, postati bezvrijedan.
"Treba razmisliti da li emo u budunost sa kamionima izrezanih balvana koji e zavriti u neijem depu ili emo imati jedno zatieno podruje na kome bismo razvijali turizam", istie Jankovi.
Krstan Tomi, naelnik Odjeljenja za privredu i drutvene djelatnosti optine Mrkonji Grad, kae da e optinski organi organizovati javnu raspravu ukoliko dobiju takav zahtjev i ocijene da postoji potreba njenog odravanja.
"Ukoliko nam pojedinci ili grupa graana poalju svoje primjedbe, uputiemo dopis Ministarstvu vodoprivrede i umarstva i republikom umskom inspektoru sa zahtjevom da obustave sjeu i preispitaju da li e njome biti ugroena priroda na planini Lisina", dodaje Tomi.
G.Arbutina, Nezavisne Novine, 18.6.2005