Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Zanimljivosti
 

 


Pecka, mjesto gdje se domainski odnose prema prirodi i ljudima

21.11.2015..

Topao i sunan jesenji dan vikenda ili praznika ne moete bolje provesti nego u prirodi, daleko od svakodnevne vreve gradskog ivota. Bilo da se odluite za samostalan ili organizovan izlet, sve je vei broj mjesta koja nude zanimljive sadraje. Bogatstvo našeg prirodnog okruenja, u posljednje vrijeme upotpunjuju i inicijative pojedinaca ili grupa ljudi koji osmišljavaju dodatne sadraja i stvaraju potrebnu infrastrukturu, kako bi se naši prirodni resursi, poput planina, rijeka, kanjona i slino, iskoristili na najbolji mogui nain.

Jedno takvo, nedavno otvoreno, mjesto je i Centar za posjetioce Pecka  ili Visitor center Pecka. Nedaleko od regionalnog puta koji kroz Barae vodi ka Glamou, Centar se nalazi u istoimenom mjestu Gornja Pecka, koje pripada opštini Mrkonji Grad. Smješten je u zgradi stare škole koja je obnovljena kroz projekat za razvoj turizma „itni put“, finansiran sredstvima Evropske unije.

Mene put vodi u Pecku u sklopu izleta na izvore Sane sa veom grupom planinara iz Banjaluke i Teslia, u organizaciji PAK "Summit" iz Banjaluke. Na samom prilasku obnovljenoj zgradi sa velikim natpisom koji nosi naziv Centra, prvo sreemo goste, nekoliko penjaa koji su tu smješteni. Naime, Centar je poetna i povratna taka za izlete, penjanje, vonju biciklima, planinarenje visokom Krajinom, sastanke sa vodiima i druge aktivnosti. Posjetioci ovdje mogu dobiti sve informacije o rutama, turistikim atrakcijama, lokalnim proizvoaima hrane ili smještaju. Za one koji vole ekstremnije sportove, Centar se nalazi u podnoju stijena najveeg prirodnog penjališta u BiH, opremljenog sa preko 100 penjakih smjerova.

Na nevelikoj udaljenosti od Banjaluke, pored penjališta, najznaajnije atrakcije u blizini su: izvori rijeke Sane, udaljeni 6 km od Centra, izvori rijeke Plive, vrh Dimitora i Eko zona Zelenkovac, na udaljenosti od oko 15 km, dok su vrhovi visokih planina Krajine: Vitorog, Klekovaa i Šator udaljeni oko 60 km. 

Bogatstvo prirodnih sadraja dopunjuju i drugi, koji imaju veliki kulturno-istorijski znaaj za cijelo podruje. U rimskom peridu u Gornjoj Peckoj, kroz koju je prolazio rimski put, nalazilo se naselje pod imenom Sarnade. Najznaajnija osoba iz Pecke je pokojni Dr Milan Vasi, cijenjeni istoriar i akademik, prvi dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci. 

Centrom za posjetioce upravlja udruenje za podršku odrivom razvoju Greenways. Udruenje Greenways predstavlja meunarodni koncept za razvoj ruta, staza i itinerera, koji doprinose lokalnom ekonomskom osnaivanju, ouvanju prirodnog i kulturnog nasljea.

Centar je poeo sa radom prije nekoliko mjeseci i iako se za njega još uvijek malo zna, Boro Mari iz Udruenja Greenways, naš domain, kae da okolne atrakcije privlae ljude i da svakog vikenda neko novi svrati da se informiše o Centru i njihovim aktivnostima.

“Izvori Sane najviše privlae izletnike i turiste, a iz godine u godinu je taj broj sve vei. Zato smo prošle godine uloili puno truda u izgradnju male infrastrukture u vidu klupa, nadstrešnica, stolova, te oznaavanja biciklistikih i pješakih staza i sl.“, otkriva Boro. 

Naša povelika grupa ima priliku da se uvjeri u to, jer se odmaramo na mjestu gdje su postavljene nadstrešnice i klupe, odakle jedan put vodi ka izvoru u peini, a drugi ka izvoru u stijenama. Od Bore saznajemo i o drugim atrakcijama: „Druga znaajna atrakcija jeste penjalište Pecka na kojem su naši prijatelji iz Penjakug kluba Extreme postavili preko 100 smjerova i gdje se ve pet godina odrava festival penjanja 'Pecka Climbing Festival'. Pored toga, cijelo selo i regija su izuzetni za vonju biciklima. Takoe, izvori Plive i planine Klekovaa, Vitorog i Šator su blizu i pogodne su za dnevne izlete. Od idue godine emo sa vlastitim vodiima i vodiima iz drugih organizacija organizovati brojne izlete na zanimljiva mjesta u okruenju, a tokom zime posjetiemo neke sajmove turizma i raditi na promociji.”

Što se tie posjetilaca, Boro nam govori da su to u prvom redu ljudi koji vole prirodu i selo, koji ele autentian doivljaj u prirodi i cijene lokalnu gastronomiju.

“U Pecku naješe dolaze planinari širom BiH, zatim izletnici, naješe cijele porodice, koji ele vidjeti izvore Sane, penjai iz brojnih zemalja u vrijeme festivala, mještani koji su davno odselili iz tih krajeva, gljivari, bicklisti i drugi. Ove godine smo organizovali drugi volonterski kamp na kojem su uestvovali, veim dijelom, mladi ljudi iz Francuske koji su dali ogroman doprinos izgradnji Centra za posjetioce.”

Na Sani, u neposrednoj blizini njenih izvora, koji predstavljaju jedinstveno prirodno blago i ljepotu, gradi se hidrocentrala. Osim što je narušen prirodni sklad cijelog kraja, radovi na hidrocentrali utiu i na pješake ture koje vode ka izvorima Sane. Radovi su vidljivi ve na samom prilaznom putu koji je proširen, pa se tako i naša ruta kretanja mijenja. Zbog radova ne moemo ii uz samu rijeku, njenim kanjonom, nego idemo drugim, manje atraktivnim stazama, na veliko razoarenje svih nas koji smo tamo prvi put.

“Smatram da je to velika šteta, ali valjda ne moe sve biti savršeno. Uprkos tome što znamo da je od sve vode na svijetu samo 3% pitko, a da je Sana proglašena prvim stepenom kvaliteta uz još samo tri pitke rijeke u Republici Srpskoj, dozvoljena je gradnja centrale i akumulacione brane. Jedan kvalitetan, sportski, ribarski revir uz koji se moe raditi kanjoning, rafting, kajaking i sl. donosili bi godišnje više prihoda od male hidrocentrale, a priroda ne bi bila narušena. Odrivi razvoj kroz turizam i poljoprivredu bili bi puno bolji izbor, ali za to treba vremena, a vremena izgleda niko nema. Gornji tok Sane je Prostornim planom RS planiran za Park prirode, ali se još uvijek eka mišljenje nadlenog ministarstva. Iako se brana gradi u neposrednoj blizini izvora, izvori ne bi smjeli biti ni na koji nain ugroeni, što se ne odnosi i na prvi kanjon u duini od 3 km koji e ostati bez vode”, pojašnjava Boro.

Da bi se ovaj kraj razvijao na odriv nain i u pomenutom obliku, potrebna je aktivnija uloga lokalnog stanovništva. Meutim, u Peckoj, kao i u ostalim ruralnim sredinama u BiH, stanovništvo je sve starije, a sve je manji broj djece.
”Škola koja je adaptirana u Centar za posjetioce otvorena je 1931. godine, a prestala je sa radom 1985. godine od kada se ne koristi za nastavu. Nastava se odrava u osnovnoj školi u Baraima, gdje putuju djeca iz Pecke, ali i svih okolnih sela. Djece je, naalost, vrlo malo. U cijelom Barakom kraju kau da ih je manje od 50, dok ih je u zlatnim 70-im i 80-im bilo i po nekoliko hiljada.”

Ipak, lokalno stanovništvo je dobro prihvatilo Centar. Boro kae da je saradnja sa lokalnim stanovništvom odlina i da pruaju veliku podršku radu Centra.

“Ljudi su jako dobri i pozitivni, pa ih raduje što posjetioci dolaze u Pecku i što se ona ureuje. U Centru za posjetioce smo postavili promotivne police za lokalne proizvode, a i sami, za svoje potrebe, kupujemo u selu sir, kajmak, mlijeko, krompir i sl.  Razvojem Pecke kao turistike destinacije pogodne za pješaenje, penjanje, planinarenje, biciklizam i gljivarenje, otvaraju se mogunosti za plasman domaih proizvoda i ponudu smještaja u domainstvima. Mislim da e vremenom saradnja biti još slojevitija i profesionalnija. Podsticati razvoj lokalne zajednice kroz razvoj turizma i poljoprivrede je naš strateški pravac. Mi nismo privatna firma kojoj je cilj prvenstveno profit, ve organizacija koja se bavi odrivim razvojem ruralnih podruja. Ciljna grupa koja posjeuje ovakva podruja vrlo cijeni domae proizvode, pa mi sluimo zajednicama da plasiraju vlastite proizvode, da dou do gostiju i sluimo gostima da dou do proizvoda pouzdanog kvaliteta, uz tehniku podršku koju imamo u Centru za posjetioce.”

Premda smo vidjeli samo djeli onoga što okolina Pecke nudi, pokazalo se da je mogue biti turista obilazei mjesta u našoj zemlji. To su nam naroito dokazali u Centru za posjetioce Pecka. Da je Centar na pravom putu uvjerili smo se po dolasku tog jutra, jer smo doekani domainski, ali i nakon naše pješake ture, kada nas je ekao ukusno pripremljen ruak u ambijentu ureenog centra, koji svojom toplom atmosferom i ugoajem poziva da se ubrzo ponovo vratite.

Više informacija i fotografija moete nai na Facebook stranici Centra za posjetioce. 

Sanja Maglov ("Buka", www.6yka.com)


 

Podijeli na Facebook-u

Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Proitajte jo i...
Centar za posjetioce Pecka: Prirodna bogatstva nadomak Banjaluke mame posjetioce 26.6.2022.
Pria o najstarijim kovaima varcarskih kosa 12.5.2021.
Pravopis na stepenitu 16.12.2018.
Dalja arheoloka istraivanja i stavljanje u upotrebu kulturno-arheoloke rute na Prizrenu 25.7.2017.
Nikad nije kasno - Emira Veli Sundkvist 24.2.2017.
Brvnara kod Mrkonji Grada za koju zna i Alice Cooper 3.4.2016.
Lani Norveanin vukao za nos pola Beograda 23.3.2016.
Pecka, mjesto gdje se domainski odnose prema prirodi i ljudima 21.11.2015.
Bitno je da se kopa i da se radi. Do tada 'Arrivederci!' 15.10.2015.
Kuna muzika produkcija (3) 19.3.2013.
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com