Bitno je da se kopa i da se radi. Do tada 'Arrivederci!'
15.10.2015..Nakon prve godine studija odlazim u Italiju, tanije na Siciliju, kako bih studirao arheologiju. Moe djelovati malo otrcano, ali odluio sam da slijedim svoje snove.
Njegoš Tomi je samo jedan od mnogih mladih ljudi u Bosni i Hercegovini (BiH) koji je dao prednost studijama u inostranstvu na putu ka ostvarenju snova. Nije ekao niti znao mnogo prilika, ali je prvu na vrijeme ‘zgrabio’ i kako sam kae vjeruje da bi veina studenata uradila apsolutno isto. U razgovoru s Njegošem saznali smo da arheologija nije samo i iskljuivo vezana za iskopavanje, ve da tome prethode sati provedeni u biblioteci u potrazi za novim informacijama, a nakon toga išenje materijala i arheološko crtanje.
"Roen sam u jednoj maloj i divnoj aršiji koja se zove Mrkonji Grad. Nakon prve godine studija na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci odlazim u Italiju, tanije na Siciliju, kako bih studirao arheologiju. Za studij u inostranstvu odluio sa sam se još u osnovnoj školi, samo nisam znao kako i gdje. Pronašao sam ljude koji e garantovati za mene, a inae bih morao imati unaprijed 5000 evra na raunu. Za strane studente postoje velike povlastice, od minimalne cijene u menzi do doma, stipendije itd."
Obrazovni sistem u Italiji, a posebno na Njegoševom fakultetu, daje studentima apsolutnu slobodu odluivanja. Oni ne rade po ‘bolonjskom sistemu’, što je sluaj na veini fakulteta u Bosni i Hercegovini. Njegoš je iskusio oba sistema u dvije razliite drave i smatra da je sistem po kojem trenutno studira veliko olakšanje.
"Osjetio sam ogromno olakšanje došavši ovdje, jer naš tzv. „bolonjski sistem", stvara samo ogorene i nezadovoljne studente, koji ne stiu da se nose sa tim robotskim nainom uenja. „Bolonjski sistem" ne gleda na studenta kao na ovjeka, koji ima gomilu problema, ve više kao na nekog ko treba da se ponaša kao Spartanac „s'njim ili na njemu". Vrlo orvelovski odnos prema mladim ljudima. Studenti pod pritiskom ne mogu dati svoj maksimum i zato su generalno gledano utueni.
"Najzanimljiviji dio arheološkog studija, ali i prema Njegoševim rijeima najtei u smislu fizike izdrljivosti, je praksa gdje temperature na otvorenom premašuju ak i 40° stepeni. Praksa se odvija u muzeju ili na arheološkom nalazištu, gdje se vrše iskopavanja pod nadzorom profesora.
"To je najzanimljiviji dio arheološkog studija, ali i najtei, najviše u smislu fizike izdrljivosti. Ustaje se u šest ujutru, u sedam poinju iskopavanja i traju sve do 13 asova, kada nastupa pauza. Sve u svemu radi se 8-9 sati dnevno. Naravno, arheologija nije iskljuivo vezana samo za iskopavanja, to je jedna treina posla, ve i za muzej, radu u magacinima gdje je sve uskladišteno. Tu se bavimo pranjem materijala i arheološkim crtanjem. Mnogo, mnogo vremena se provede i u biblioteci, uei i itajui."
Bez obzira na visoke temperature na Siciliji, Njegoš ne planira da se vrati u Bosnu i Hercegovinu, osim u sluaju da stvari krenu nabolje i da drava da bar simbolian doprinos arheološkom istraivanju.
"Arheolozima se ne bacaju ni kosti. Drava nema skoro nikakav doprinos. Za ozbiljna i detaljna arheološka istraivanja potrebno je mnogo novca i mnogo godina. Jednog dana kada drava bude „bogata i prosperitetna" moe se priati i o ozbiljnom arheološkom radu.
San mu je da se u Banjoj Luci otvori odsijek za arheologiju koji bi se bavio iskljuivo naukom. Za sada u BiH postoji odsijek za arheologiju jedino u Sarajevu i Mostaru.
Naša drava tj. politika kasta, feudalnog tipa, ulae samo u ono što joj moe biti korisno za predizborne kampanje, a „kamenje" i po koja „saksija" to sigurno nisu. Ako stvari krenu na bolje sigurno da u se vratiti. Banja Luka, Sarajevo, nije bitno. Bitno je da se kopa i da se radi. Do tada „Arrivederci!"
Nadleni koji tvrde da nema sredstava za arheologiju, jer postoje vanije stvari za društvo, vjerovatno nisu upoznati sa injenicom da se u Bosni i Hercegovini na 25 arheoloških lokacija nalazi na stotine i stotine arheoloških nalazišta. Do tada mladi ljudi odlaze i istrauju druge lokacije, daju svoj doprinos drugim dravama umjesto svojoj.
Jovana Kljaji
Izvor: www.hocu.ba