19.8.2005.. Privatizacija dravnog kapitala nije oivjela privredne tokove u Mrkonji-Gradu. Veina preduzea je kolapsu. Bez posla je ostalo oko 2.000 radnika.
Ovo je trenutno stanje mrkonjike privrede, koja je prije rata imala razvijenu metalnu, drvopreraivaku, tekstilnu, koarsku i graevinsku industriju, gdje je bilo zaposleno oko 7.000 radnika. Sada je zaposleno svega oko 3.000 ljudi.
Vlada Republike Srpske stratekim preduzeima je proglasila "Hidroelektrane na Vrbasu", "Manjau", "Lisinu" i "Park". Kod ovih preduzea jo nije u cjelosti privatizovan dravni kapital. Dodue, drvnoj industriji "Manjaa", ukupne vrijednosti kapitala 23,8 miliona maraka, dva puta nije uspio javni oglas za prodaju, jer nije bilo zainteresovanih kupaca. Dravni kapital u "Fabrici vijaka" koje je predvien za prodaju jo nije licitiran. Isti sluaj je i sa dravnim kapitalom u konfekciji "Mladost", hotelu "Krajina", "Ugostiteljstvu" i Turistiko rekreacionom centru "Balkana". U "Dimitoru", dravni kapital je dva puta bio na licitaciji, ali nije bilo kupaca. Sva ova preduzea organizovana su kao akcionarska drutva.
"Najvei problem za privredu u naoj optini predstavlja to to nije izvrena vlasnika transformacija u Drvnoj industriji "Manjaa" i "Fabrici vijaka". U "Manjai" ve nekoliko godina nema organizovane proizvodnje, a svi radnici su na prinudnom odmoru. Situacija je neto bolja u "Fabrici vijaka", gdje se odvija kakav-takav proces proizvodnje u koji je ukljueno stotinjak radnika. Kada bi se u ovim preduzeima pokrenula proizvodnja, moglo bi se zaposliti nekoliko stotina radnika", kae naelnik Odjeljenja za privredu i drutvene djelatnosti Krstan Tomi.
"Ukoliko se u ovim preduzeima", kae Tomi, "ne ubrza vlasnika transformacija, prijeti im opasnost od steaja".
Proces privatizacije okonan je u "Fabrici obue", "Mrkonjianki", "Udarniku", "Zadrunoj trgovini", "Veterinarskoj stanici", "Alkonu", "Gradnji", "Rudnicima boksita", "Mrkonji-putevima"...
U svim ovim preduzeima, osim u "Mrkonji-putevima" dolo je do smanjenja broja zaposlenih.
Dravni kapital od 55% privatizovan je kod svih preduzea u privredi. Graani i privatizacioni investicioni fondovi uloili su vauere u 14 preduzea u vrijednosti od 173.600.000 maraka. Vauer ponudom od ove vrijednosti je privatizovano 50.900.000 maraka.
Slobodan Daki, "Glas Srpske" 19.8.2005
Na komentar: Ogroman tekst-nikakve informacije. Da se odmah razumijemo! Privatizacija u Srpskoj je poluprikrivena pljaka. U sprezi sa politiarima, kupac raznoraznim papirima (stara tednja, vaueri kupljeni po smijenoj cijeni od graana i sl) dolazi do toga da bude vlasnik recimo 20-30% vrijednosti kapitala firme. Tu nema svjeeg novca (sve su fiktivni papiri) niti najmanje namjere da se firma dovede na "zelenu granu". U sprezi sa predstavnikom dravnog kapitala (drava obino ostaje i dalje veinski vlasnik) kree se u krmljene imovine preduzea koja jo vrijedi. Proizvodnja se ili gasi ili, pak, tavori negdje u procentu kakva je bila neposredno poslije pljakanje Mrkonjia 1995/96 godine. Predstavnik dravnog kapitala nema nikakve odgovornosti (ili ste moda uli da je neko osuen jer je doveo firmu do bankrota), a ima sva ovlatenja vlasnika firme. Rasprodaje se obino poslovni prostor koji je u vlasnitvu firme po bilo kojoj cijeni. Poslove odrauje najvei akcionar uz blagoslov predstavnika dravnog kapitala. Posao se obavlje bez licitacije. Prikazane cijene prodaje su sumljivo niske. Nita se ne ulae u firmu... Firma se para na nekoliko nezavisnih dijelova. Tako odjednom imamo i "Zadrunu trgovinu" i "Mrkonjianku" i "Balkanu" i "Ugostiteljstvo" i "Krajinu" i "Manjau" i "Dimitor" i sl...
Prosto je nevjerovatno da radnicima nije jasno da nema niti e ikada vie biti dobre firme od "Manjae", "Lisine", "Metalca"... Da je bilo u interesu drave (ili onih koji je toboe predstavljaju) do sada bi se neto i uradilo. Na podruju optine radi na desetine pilana raznih nivoa (od obinih seoskih brenti do itavih malih fabrika drvne galanterije), radi nekoliko fabrika drvene i plastine stolari. Svi rade vrlo uspjeno.Sve imaju svoje vlasnike. A "Manjaa" stoji. Lei zapravo. Mrtvaca bi trebalo sahraniti. Ve zaudara. Ali bi i ubicu trebalo pronai. Neko mora da odgovara. I zato je ranjen i zato nije lijeen.
U bivu "Krajinu" nije uloeno nita. Sruen je motel na Balkani koji je u ratu zapaljen, a poslije rata bio samo pokriven. Prave se bungalovi oko njega. Polako. Okolo... Nita. Prodato je prizemlje hotela, gradska kockarnica... To je prava privatizacija. Rasprodaja. Sada se mijenja hotel. Izbijaju vanjski zidovi. Preziuje, Doziuje. Mijenja izgled. Vjerovatno imaju urbanistiku saglasnost za to. U to ne sumnjam. Da se i to srediti. "Niki problem".