22.1.2019..Odlazak Mrkonjiana u evropske zemlje, poput Austrije i Slovenije, toliko je uzeo maha da meu lokalnim stanovništvom uveliko krui pria po kojoj se više mrkonjike djece upisuje u škole u Lincu, nego u gradu podno Lisine!
Studije o vjerodostojnosti te informacije nisu raene, ali su takve tvrdnje sve uestalije i glasnije, dok, sa druge strane, ni lokalna vlast ni prosvjetni radnici u Mrkonji Gradu ne spore da je problem prisutan, toliko da ljudi daju otkaze u dravnim firmama zarad posla u zapadnim dravama.
U lokalnim školama kau da se broj uenika i te kako smanjuje pa je tako u posljednje vrijeme dvadesetak akih stolica ostalo prazno u OŠ "Petar Koi". Sada imaju tek dva odjeljenja prvog razreda, s ukupno oko 40 aka.
"ula sam i ja priu po kojoj je više naše djece u Lincu nego ovdje, ali prosto ne mogu da vjerujem u to. injenica je da imate ljude koji ostavljaju sigurne poslove, u dravnim firmama, ali i stanove i kue. Idu prvo sami, a onda vode i porodicu, odnosno djecu sa sobom", pria nam Vesna Sladojevi, direktorica Osnovne škole "Petar Koi".
I u Osnovnoj školi "Ivan Goran Kovai" priznaju da broj aka opada. Imaju 41 prvaia, od ukupno 472 uenika.
"Osjeti se smanjenje broja uenika, a odlazak je naješi razlog. Uglavnom idu u Njemaku, Austriju i Sloveniju", kae za "Nezavisne" Suzana Mali, direktorica Osnovne škole "Ivan Goran Kovai".
Da su njegovi sugraani razoarani smatra Borislav uri, predsjednik mrkonjike Omladinske organizacije "Centar", koji ocjenjuje da je situacija, kada je rije o iseljavanju, katastrofalna. I on je, potvruje nam, uo za prie o tome da je više aka u Lincu, nego u gradu odakle su rodom.
"Mogue je da je to taan podatak, ne bi me ništa iznenadilo! U mom komšiluku skoro da djece više i nema. U mom itavom kvartu imaju samo dvije porodice sa djecom, svi drugi su otišli. To e i te kako uticati na broj aka. Katastrofa je ve sad", istie uri za "Nezavisne".
uri, koji je i odbornik u lokalnom parlamentu, kae da se pria o ovom problemu esto potee iz skupštinskih klupa, ali...
"Mislim da nema istinske spremnosti da se problem riješi. Smatram da je potrebno raditi na pravednijem zapošljavanju, odnosno zadrati kvalitetniji kadar, koji e napraviti prosperitet, da bar nešto zaivi", smatra uri.
S druge strane, Divna Anii, opštinska naelnica, za "Nezavisne" tvrdi da preduzimaju sve što je u njihovoj moi kako bi mlade zadrali u Mrkonji Gradu.
"Dajemo podsticaje za njihovo zapošljavanje, organizujemo kulturne i sportske dogaaje i slino. Ja više od toga ne mogu. Ljudi napuštaju dravne firme i odlaze", priznaje Aniieva, koja za prie o tome da se više mrkonjikih uenika upisuje u školu u Lincu nego u Mrkonji Gradu kae da su - nagaanja.
Podaci, koji su "Nezavisnim" potvreni iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, potvruju da je u Mrkonji Gradu znatno opao broj aka prvaka. Ni u jednoj školskoj godini nije se upisalo tako malo prvaia kao u ovoj - njih oko 100. Ranijih godina u klupe osnovnih škola u Mrkonji Gradu sjedalo je i do 157 uenika prvog razreda.
Dragan Sladojevi ("Nezavisne novine", www.nezavisne.com)