Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Deavanja u gradu
Sa Balkane
Obavjetenja
Praznici
mrkonjic-grad.com
Iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Zanimljivosti
 

 


Centar za posjetioce Pecka: Prirodna bogatstva nadomak Banjaluke mame posjetioce

26.6.2022..

Smješten u malom mjestu na putu od Mrkonji Grada prema Glamou, Centar za posjetioce Pecka ugnijezdio se u srcu prirode, a dio njega su ljubazni domaini zajedno s psima, makama i lanetom.

Do sela u kojem se ovaj centar nalazi, oivienog gustom šumom i zelenim livadama, koje je naizgled skriveno, dolazi se vijugavim uskim putem, a u samom srcu sela svoje mjesto je našla Pecka u okrilju stare, napuštene škole.

Nju je oivio njen osniva Boro Mari, iako to prvenstveno nije bio njegov plan. Naime, on je kroz projekat Nevladine organizacije "Greenways", u saradnji s opštinom Mrkonji Grad, ovaj centar planirao sagraditi na planini Lisini, a gdje je trebalo da bude prvi park prirode u Republici Srpskoj, no sudbina je ipak umiješala svoje prste i pokvarila njegove planove.

Iako je, prema njegovim rijeima, tada izgledalo kao da je sve izgubljeno i nije vidio izlaz iz ove situacije, odjedanput se ukazala stara škola, koja je, ispostavilo se, postala savršena lokacija.

Samo naizgled zaboravljena, oronula i odavno napuštena, za njih je ona ipak bila svjetlo na kraju tunela. Lako su došli i do dozvole da u tom napuštenom seoskom objektu, gdje su još od poetka tridesetih godina prošlog vijeka, kada je i izgraena, djeca trkarala i pisala svoja prva slova, osnuju mjesto gdje e ljudi rado svraati.

Nakon nekoliko godina, svojim trudom i radom, a uz podršku, izmeu ostalih, i Centra za ivotnu sredinu iz Banjaluke, od ovog mjesta napravili su malu seosku oazu, u koju rado dolaze ljudi koji ele pobjei od gradske vreve i guve.

Ovdje posjetioci mogu pojesti samo domau hranu, jer domaini u selu kupuju sir, kajmak, mlijeko, rakiju, med, jaja itd., a pod njegovim krovom nalazi se i smještaj za oko dvadesetak osoba. Osim toga, tu su i drvene kuice, koje, iako su tu tek odnedavno, izgledaju kao da su oduvijek dio ovog sela.

S Centrom za ivotnu sredinu oni su još 2019. godine pokrenuli kampanju "Solarna Pecka", te su tada na krov Centra postavili solarne panele, kako bi doveli  solarnu energiju u ruralno podruje i time sebi obezbijedili struju. Nakon tri godine ekanja, ovih dana oekuju da njihova mala solarna elektrana konano proradi.

Nekada je ovo selo u kojem se Centar nalazi imalo nekoliko hiljada stanovnika, a sada broji njih oko stotinu, i to veinom starosjedioce, koji nisu eljeli napustiti svoja ognjišta. Oni se svima koji prou selom obraduju i poele dobrodošlicu, te iznose po ašicu rakije. No, iako je mali broj mještana ostao, Peckom skoro svaki dan odzvanja smijeh najmlaih, koji zajedno s roditeljima ili vaspitaima dou da provedu nekoliko sati u igri i druenju s ivotinjama. Jedan od stanovnika Pecke je i lane, koje je utoište pronašlo pod njihovim krovom. Za samo dvije-tri sedmice, koliko je ovdje, ve je postalo glavna atrakcija, pa tako mnogi dou samo da ga vide i pomaze. Prvo što pitaju kada dou, kako kau domaini, jeste: "Gdje je lane?" Njega su na cesti pronašli lokalni stanovnici, koji su ga, a s obzirom na to da su i prije nekoliko godina u Centru imali lane, donijeli na njihova vrata, kako bi mu pruili dom i krov nad glavom. Ubrzo je postalo ljubimac i udruilo se s psima i makama koji "uvaju" ulaz i doekuju goste.

IZVORI RIJEKE SANE

Ovo selo, na prvi pogled, ne izgleda drugaije od ostalih koja su rasprostranjena širom naše zemlje, no, u njegovim skrivenim dijelovima kriju se prirodna bogatstva. Naime, na samo nekoliko kilometara od Pecke, kroz gustu šumu protie rjeica Korana, a nedaleko od njenog kanjona nalaze se tri izvora, koja ine rijeku Sanu. Oni se iz kamenih peina, hladni i brzi, spuštaju preko kamenja i zelene mahovine, do mjesta gdje se napokon sastaju i ine jednu od naših najljepših rijeka, Sanu.

Na njenim obalama Mari je uz podršku nevladinih organizacija napravio i mali park za posjetioce, premostio dvije obale, a u hladu visokih stabala postavili su klupe, kuice te mreice za sjedenje, a koje su napravljenje tako da se sjedine s prirodom, kao da su odavno dio nje.

Nedaleko odatle nalazi se i jedini preostali mlin na njenim izvorima. Do njega se dolazi preko malih, oblih stabala koja su postavljena preko kamenja koje štri iz brzaka. Star više od šest decenija, izgleda kao nijemi uvar nekih ljepših vremena, kada su mlinari u njegovoj utrobi mljeli brašno. On je, sudei prema naljepnici koja je postavljena na njemu, obnovljen 1983. godine, te je otada ostavljen na milost i nemilost prirodi i buduim naraštajima.

Zbog prirodnih i ambijentalnih vrijednosti, od prošle godine izvori rijeke Sane su pod strogim reimom zaštite i proglašeni su Spomenikom prirode "Vrela Sane". Dugogodišnja borba se time isplatila, jer se na velikoj površini kriju najvea blaga kojima naša zemlje obiluje, bogate i guste šume, mnogobrojne vrste gljiva, izvori i još mnogo toga.

PENJALIŠTE PECKA

Naime, u selu Pecka nalazi se jedno od najveih penjalište u BiH, koje obiluje brojnim visokim stijenama opremljenim s preko 100 smjerova. Pristup stijenama je idealan, nalaze se na oko dva kilometra od Centra i do njih se dolazi uskom šumskom stazom okruenom bujnom vegetacijom.

Konfiguracija stijena, sainjena od mnoštva rupica i razliitih hvatova koji pruaju raznoliko i interesantno penjanje, pravi je mamac za ljubitelje avanturizma. U veini sluajeva strani turisti su naješi gosti koji dolaze da svoje penjake sposobnosti isprobaju na ovim stijenama.

O stijenama se brine i razvija rute Penjaki klub "Extreme", a od 2010. godine na ovom penjalištu organizuju festival. "Pecka outdoor festival" ove godine se odrava 9. i 10. jula, kada se oekuje posjeta brojnih kreativaca, sportista, avanturista i porodica, a koje ekaju razne aktivnosti.

POSMATRANJE PTICA

Nesvakidašnja aktivnost u Pecki je i to što posjetioci mogu da posmatraju ptice i naue nešto više o njima. Ovo je nešto novo na našim prostorima, ali posmatranje ptica dobija sve vei znaaj u svijeti i to je rastua grana turizma.

Uz pomo dvogleda dvojac iz Ornitološkog društva "Naše ptice", Goran i Biljana Topi, posjetiocima objašnjavaju kako mogu prepoznati koje su vrste ptica na našim prostorima, njihove osobine, koja su njihova staništa i slino, ali i o tome koliko je potrebno zaštititi njihova staništa, Livanjsko polje, jer se u njemu, kako su istakli, nalazi dvije treine svih evropskih ptica.
Vanost i uloga medija u zaštiti ivotne sredine

Kako bi se prenio glas o svim bogatstvima koje posjeduje ovaj dio brdovitog Balkana, te potreba da se zaštite rijeke, šume, endemske vrste ivotinja itd., Centar za ivotnu sredinu i Helsinški parlament graana Banjaluka organizovali su etvorodnevnu radionicu "Vanost i uloga medija u zaštiti ivotne sredine", na kojoj su novinarima kroz radionice, ali i izlet na Sanu, te uspon na penjalište, ali i druge aktivnosti, pokazali zašto se vrijedi boriti kako bi se zaštitile prirodne ljepote koje ova zemlja ima.

Nikolina Aleksi ("Nezavisne novine", www.nezavisne.com)


 

Podijeli na Facebook-u

Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Na istu temu: Gljivari
Obavjetenje: Obuka za odrivo sakupljanje gljiva 10.1.2018.
Priroda je puna darova, to je jedan veliki supermarket na otvorenom krcat organskom hranom 19.11.2014.
Ljubitelji prikupili oko 350 vrsta gljiva 29.9.2013.
Balkana: Otvorena izloba gljiva 1.10.2012.
Dani gljiva 2012 24.9.2012.
Dani gljiva 2012. 14.9.2012.
Obuka za gljivare 29.2.2012.
Gljivarima na Lisini sua ispraznila korpe 26.9.2011.
VII Dani gljiva u Mrkonjiu 12.9.2011.
Lisina dragulj prirode 12.10.2010.
Zavreni 7. Dani gljiva 7.10.2010.
Lisina jedinstven rezervat gljiva 27.9.2010.
7. Dani gljiva od 25. do 27.9.2010. 22.9.2010.
UNDP: 'Veze meu nama' 21.12.2009.
Vikend na Lisini - Izvjetaj 12.12.2009.
Ljubitelji prirode na Lisini 28.9.2009.
Vikend na Lisini 9.9.2009.
Promocija projekta Put gljiva 30.7.2009.
Pronaena rijetka biljna vrsta na Lisini 9.7.2009.
Organizovana posjeta farmi gljiva 18.5.2009.
Poeo proces deminiranja Lisine 15.5.2009.
Sauvati blago planine Lisine 19.12.2008.
Sa mapom lake kroz gljivarske puteve 8.12.2008.
Radionica o uzgoju gljiva 26.11.2008.
Dani gljiva 5 - pregled deavanja 4.10.2008.
Dani gljiva 5 - Foto galerija 1.10.2008.
Dani gljiva 2008. 19.9.2008.
Zatieno najvanije stanite gljiva na Lisini 25.6.2008.
I etvrti put uspjeno 8.10.2007.
Dani gljiva 2007. 17.9.2007.
Lisina okupila ljubitelje prirode 8.10.2006.
Za stomak i oko 4.10.2005.
Zatitimo Lisinu! 30.11.2004.
Gljivarski vikend 21.10.2004.
Druguje sa gljivama 26.5.2004.
Udruenje gljivara i ljubitelja prirode 17.4.2003.
Proitajte jo i...
Aranelovdanski vaar 5.11.2022.
Memorijalna koarkaka utakmica 26.9.2022.
Prijem i prigodni pokloni za 128 prvaia 3.9.2022.
Karavan RTRS-a u Mrkonji Gradu 14.7.2022.
Promocija knjige Mladena Svetinovia 'Prie iz Mrkonjia' 7.7.2022.
Otvoreno 'MG ljeto 2022.' 2.7.2022.
Javni poziv za prijavu projekata udruenja graana/nevladinih organizacija 31.5.2022.
kola plesa na otvorenom 7.5.2022.
Predstavljena nova turistika destinacija - Dinaridika 28.3.2022.
I Nikoljdanski djeiji sabor 17.12.2021.
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com