Nakon snane reakcije javnosti na vijest o DIVLJOJ DEPONIJI LIJEKOVA, inspektori izali na teren
12.3.2019..Nakon juerašnjeg pisanja medija o divljoj deponiji lijekova u blizini sela Jasenovi Potoci, u opštini Mrkonji Grad, i velikog interesovanja javnosti, republiki farmaceutski inspektor izašao je na teren, kako bi se preduzele neophodne mjere zbrinjavanja otpada i zaštite zdravlja stanovništva i ivotne sredine.
Kako je jedan savjesni graanin jue javio medijima, deponija je otkrivena u nedelju i “osjea se izuzetan smrad, koji izbija iz staklenih boica i plastine ambalae”.
“Najgore je što se na oko kilometar vazdušne linije odavde nalazi izvorište Sane. Kako je tlo porozno, moemo samo zamisliti šta bi se moglo desiti ako se ova deponija hitno ne ukloni, a krivci ne nau i ne kazne”, kazao je on.
Povodom ovog sluaja, kontaktirali smo Inspektorat Republike Srpske, gdje su nam rekli da je republiki farmaceutski inspektor upuen jutros u vanrednu inspekcijsku kontrolu na podruje opštine Mrkonji Grad, povodom informacije da je nepoznato lice u naselju na podruju ove opštine izvršilo nezakonito odlaganja medicinskog otpada u velikoj koliini.
“Postupajui inspektor e u kontaktu sa nadlenim slubama opštine Mrkonji Grad prioritetno preduzimati mjere u cilju uklanjanja otpada, zaštite zdravlja stanovništva, ivotne sredine, te suzbijanja daljih potencijalnih rizika”, navodi se u izjavi Inspektorata.
Iz Inspektorata Republike Srpske nas uvjeravaju da e nastojati da u što kraem roku realizuju mjere u dijelu svojih nadlenosti, dok su, kako kau, aktivnosti na utvrivanju poinioca u nadlenosti istranih organa.
Nacionalni koordinator za zbrinjavanje medicinskog otpada, eljko Aleksi, kazao je za naš portal da je prije svega potrebno znati da su ovako odbaeni lijekovi direktna opasnost po ivot i zdravlje ljudi i ivotinja, da izazivaju zagaenje zraka, vode i zemljišta, te da ugroavaju biljni svijet.
“Na lice mjesta trebala bi hitno izai kriminalistika policija, ekološki inspektor, zdravstveno-farmaceutski inspector, kao i sluba civilne zaštite. Prije svega, potrebno je pokušati ustanoviti porijeklo odbaenih lijekova, kako bi se ustanovila i odgovornost i kako bi se poinilac mogao adekvatno kazniti”, kazao je Aleksi.
On je ukazao na razlike izmeu zakona u Republici Srpskoj i Federaciji BiH i na potrebu za izmjenom Zakona o upravljanju otpadom u Republici Srpskoj kako bi se uvele stroije novane i zatvorske kazne.
Naime, Zakonom o upravljanju otpadom, lanom 83., propisano je da proizvoa ili vlasnik otpada snosi troškove sakupljanja, transporta, skladištenja, tretmana i odlaganja otpada u skladu sa zakonom.
U sluajevima kada nije poznat vlasnik otpada, Zakonom je propisano da troškove uklanjanja medicinskog otpada odloenog izvan deponije, ije porijeklo ne moe da se utvrdi, odnosno ustanovi njegova veza sa proizvoaem, odnosno licem koje ga je odloilo, snosi jedinica lokalne samouprave.
lanom 92 propisana je novana kazna od 4000 KM do 20000 KM za pravno lice koje vrši odlaganje otpada na lokaciji koja ne ispunjava tehnike, tehnološke i druge propisane uslove, odnosno suprotno uslovima utvrenim u dozvoli ili bez predhodnog tretmana ili odlae opasan otpad zajedno sa drugim vrstama otpada.
Što se tie Federacije BiH, prema Zakonu o upravljanju otpadom, Federacija BiH odgovorna je za preduzimanje hitnih mjera ili aktivnosti išenja ukoliko se ne moe ustanoviti odgovornost poinioca, a interesi zaštite ljudskog zdravlja, biljnog i ivotinjskog svijeta zahtijeva direktnu i brzu aktivnost.
lan 52, istog zakona kae da ko prikuplja, tretira, pohranjuje, prevozi i odlae otpad bez dozvole i time izazove opasnost po ivot i zdravlje ljudi, ili zagaenje zraka, vode ili zemlje, ili rizik za biljni i ivotinjski svijet ini krivino djelo, i kaznit e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
“Potrebno je da se izmijeni zakon, kako bi se i u Republici Srpskoj ovakvo djelo tretiralo kao krivino djelo, te se propisale stroge zatvorske i novane kazne, kae Aleksi i dodaje da bi Republika Srpska trebala biti odgovorna za preduzimanje hitnih mjera ili aktivnosti išenja ukoliko se ne moe ustanoviti odgovornost poinioca, jer je u interesu zaštite ljudskog zdravlja, biljnog i ivotinjskog svijeta potrebno hitno djelovati.
Iz ovakvih i slinih ekoloških incidenata, kae Aleksi, moe se zakljuiti da se sporo reaguje, a kada se reaguje, dolazi do neslaganja u tumaenju zakona o odgovornosti za sanaciju štete i preuzimanja aktivnosti koje bi u potpunosti neutralizovale štetne posljedice na ivotnu sredinu.
Zato bi se, smatra on, u zakonsku regulativu, u vidu pravilnika, trebale unijeti procedure za hitne postupke u sluaju kada se zbog vremenskih nepogoda, akcidentnih situacija ili nemara fizikih i pravnih lica dovede u opasnost ivotna sredina, te zdravlje i ivot ljudi i ivotinja.
“U ovom sluaju, opština Mrkonji Grad bi trebala, poslije svih procedura koje e obaviti kriminalistika policija, republika i opštinska inspekcija, angaovati ovlaštenog operatera, koji ima dozvolu za preuzimanje farmaceutskog otpada, kako bi pokupili sve koliine odbaenih lijekova. Potom bi trebalo ustanoviti, da li je došlo do curenja i otapanja farmaceutika, te skinuti sloj zemlje, od najmanje 50 cm sa prostora gdje su lijekovi bili odbaeni, i tako skinutu zemlju odloiti u zatvorene plastine bave, te ih bezbjedno uskladišti na posebno oznaeno mjesto na deponiji. U ovaj dio poslova bi trebala biti ukljuena i Sluba civilne zaštite”, kazao je nacionalni koordinator za upravljanje medicinskim otpadom eljko Aleksi, za portal Buka.
Milica Plavši ("Buka", www.6yka.com)