Odrana konferencija za tampu u vezi sa utvrivanjem prava vlasnitva nad jezerima na Balkani
10.11.2015..Naelnica opštine Mrkonji Grad Divna Anii odrala je danas konferenciju za štampu povodom trajanja postupka utvrivanja prava vlasništva na nekretninama na kojima se nalaze Malo i Veliko jezero Balkana. Ona je istakla da nije zadovoljna posljednjim rješenjem Republike uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, kojim se postupak nakon etiri godine opet vraa na poetak, što je nedopustivo, obzirom da se radi o jezerima kao prirodnim dobrima od opšteg interesa.
Graanima Mrkonji Grada je poruila da e predstavnici vlasti koristiiti svoja zakonska prava i mogunosti, u "borbi" oko jezera, jer jezera ne mogu da budu privatno vlasništvo.
"Jezera ne mogu da budu privatno vlasništvo i samim tim smo pokrenuli zahtjev za pokretanje upravnog spora kod Pravobranilaštva Republike Srpske, zato što nas oni zastupaju. Nezadovoljni smo posljednjim rješenjem Geodetske uprave za imovinsko-pravne poslove u pokrenuemo upravni spor i pustiti sud da odlui", rekla je Aniieva.
Podsjetila je da se od 2012. godine vodi spor kod Republike uprave za geodetske i imovnisko-pravne poslove PJ Mrkonji Grad, oko utvrivanja prava vlasništva nad jezerima na Balkani.
"Prvim rješenjem Podruna jedinica Geodetske uprave u Mrkonji Gradu odbila je zahtjev TC Balkana da ona postane vlasnik. Meutim, oni su se alili i drugostepenim rješenjem Republika uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Banja Luci je poništila to rješenje i vratila cijeli spor na ponovni postupak. Ponovnim postupkom i utvrivanjem svih injeninih stanja Podruna Jedinica u Mrkonji Gradu donosi ponovo rješenje kojim osporava da se jezera uknjie i da budu privatno vlasništvo, odnosno predmet rješava u korist opšteg javnog dobra, u korist drave i svih stanovnika opštine Mrkonji Grad. Po ponovnoj albi, Republika uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove ponovo poništava rješenje Podrune jedinice u Mrkonji Gradu i ponovo vraa postupak na ponovno odluivanje. Znai, i nakon etiri godine se nalazimo na poetku", rekla je Aniieva.
"Svi znamo kako su nastala jezera na Balkani, da su jedna prirodna cjelina, da je to vodna površina, ma kako se ona vodila u katastru i papirima i kao takva i po svim zakonima koji idu u korist tome mislimo da ne moe da bude u privatnom vlasništvu", istakla je Aniieva.
Aniieva je rekla da postoji hiljade injenica i stavri, na terenu, a najviše moralnih, na strani da tu bude javno dobro.
"Ono što zakon kae jeste da i po zakonu o privatizaciji i po zakonu o stvarinim pravima vodna površina ma kako ona nastala kao javno dobro ne moe da bude predmet privatizacije. Znai, mi imamo injenicu da je u periodu od 1959. do 1961. godine opština kupovala zemljište od privatnih vlasnika, da je bog dao tako da na tom mjestu postoji jedna prirodna cjelina koja moe da se napuni vodom sa izvora koji postoje ispod velikog jezera i sa rijekama koje dotiu, kao i da je 1979. godine to preneseno tadašnjoj Krajini na raspolaganje i upravljanje. Nekakvim udom, kada je nastupila privatizacija je to ušlo u program privatizavcije i to je ono ime sa sad niko više ne bavi", kae Aniieva. Dodajui da postoji izvještaj Direkcije za privatizaciju koji je pun raznih neloginosti i nedovoljno dokaza, kao i uvjerenje Investiciono razvojne banke koja sad prati cijeli taj proces u kojem je konstatovano da u onom programu o privatizaciji koji se tada desio nedostaju pravni osnovi za sticanja dijela zemljišta, da se to vodi na drugim korisnicima, da dio parcela nema dokumentaciju, da dio graevinskih objelata nije uplanjen ni uknjien, da imaju sredstva u sporu i da nije dostavljena dokumentacija.
Ali sve ovo nije bio dovoljan argument da se pokrene cijeli postupak oko utvrivanja pravog i injeninog stanja šta je to moglo da bude predmet privatizacije.
Aniieva je navela da sada postoje razna tumaenja da li je to prirodno ili vještako jezero na Balkani.
"Prirodno, jer mi imamo rijeku koja protie kroz Mrkonji Grad i koja izvire iznad Balkane, prolazi kroz jezero, te nastavnja dalje. Znai, vi imate jednu rijeku, jednu vodnu površinu koja u jednom svom dijelu zauzima samo neki drugi oblik i ponovo nastavlja svoj tok i sad odjednom na jednom tom dijelu koja je jedna takva prirodna cjelina to treba da bude privatno vlasništvo. Mislim da je to apsurd i da ne postoji nigdje u svijetu", istakla je Aniieva.
Opština Mrkonji Grad trenutno nije ni vlasnik, ni posjednik, niti organizuje bilo kakve aktivnosti u vezi sa ureenjem, išenjem jezera i dr.
Izvor: www.mrkonjic-grad.rs.ba