14.2.2011..Inenjer poljoprivrede iz Brda kod Mrkonji Grada Duško Glamoak uspio je poslije deset godina rada da proizvede sjeme ljekovite biljke Gentiana lutea, poznatije kao uta lincura. Rije je o biljci koja košta 2.500 evra po kilogramu i koja se moe nai samo na zapadnoevropskom trištu.
Ova jedinstvena i izuzetno ljekovita biljka na našim prostorima moe se nai jedino na Kupreškoj visoravni, na planini Šator i Dinara, a njeno sjeme ima proces klijanja od dvije godine.
Glamoak je svojim eksperimentima uspio da taj proces skrati na nevjerovatna tri mjeseca, što je jedinstven sluaj.
- Godinama se bavim uzgojem ljekovitog bilja. Deset godina sam eksperimentisao sa proizvodnjom sjemena od ove biljke, ija je biljna vrsta zaštiena zakonom. Uspio sam da proizvedem sadni materijal i imam u planu da na proljee zasadim eksperimentalne parcele na podruju Mrkonji Grada, Kupresa, Jezera, Ribnika i Šipova... pošto se radi o biljci koja zahtjeva uzgoj na višim nadmorskim visinama, od oko 1.200 metara - rekao je Glamoak.
Dodao je da radi na eksperimentalnoj proizvodnji sadnog materijala još nekoliko biljnih vrsta.
- Svojim "patentom" uspio sam da "odblokiram" sjeme ute lincure, koje sada ima klijavost od tri mjeseca, što omoguava da bre proizvodim sadni materijal - istie Glamoak.
Dodao je da je na planini Lisina u selu Šibovi prošle godine imao zasaenu oglednu parcelu sa utom lincurom.
- Uzgoj i proizvodnja ute lincure je skupa, zahtjevna i dugotrajna, ali izuzetno rentabilna. Na zapadnoevropskom trištu uta lincura se trai kao "suvo zlato" jer se korijen ove bilje koristi u kozmetikoj i industriji lijekova - rekao je Glamoak i dodao da ovu biljku na prostoru predratne Jugoslavije jedino plantano uzgaja profesor Radovanovi na planini Tara u Srbiji, koji je najavio dolazak kod njega, kao i grupa strunjaka iz Holandije i Njemake.
Ljekovito bilje
Glamoak je naglasio da je organska proizvodnja ljekobilja velika razvojna šansa mrkonjike opštine.
- Proizvodnja ljekovitog bilja bez upotrebe hemijskih supstanci i u zdravoj ekološkoj sredini, kao što je podruje jugozapadnog dijela Srpske, veliki je izazov. Od proizvodnje i plasmana ute lincure moe se obezbijediti godišnji prihod koji sada imaju Hidroelektrane na Vrbasu" - tvrdi Glamoak.
Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)