Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Deavanja u gradu
Sa Balkane
Obavjetenja
Praznici
mrkonjic-grad.com
Iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Iz grada -
 

 


Lisina dragulj prirode

12.10.2010..

Planina Lisina kod Mrkonji Grada jedinstven je prirodni rezervat u Srpskoj, ali i na prostoru bivše Jugoslavije. Ova "pitoma" planina bogata je crnogorinom i bjelogorinom šumom, brojnim i bujnim izvorima vode, ali i po tome što na njoj raste više od 1.500 vrsta gljiva.

Predsjednik mrkonjikog Udruenja gljivara i ljubitelja prirode Borislav Mari kae da je planina Lisina sa svojom florom i faunom jedinstvena u Evropi.

- lanovi Udruenja i strunjaci do sada su na Lisini determinisali oko 1.500 razliitih vrsta gljiva, više od 1.000 cvjetova i 105 vrsta ptica. Na Lisini postoji 360 izvora vode, desetine breuljaka, uvala, malih "oaza"… To bogatstvo treba što prije zaštititi jer je Lisina dragulj prirode i znaajan turistiki potencijal - rekao je Mari.

Dodao je da je mrkonjiko Udruenje gljivara i ljubitelja prirode prije nekoliko godina pokrenulo inicijativu da se planina Lisina proglasi zaštienim podrujem.

Potpredsjednik mrkonjikog udruenja Rade Gaši, jedan od najboljih poznavalaca gljiva u Srpskoj, kae da su uspjeli da zaštite jedan rezervat sa gljivama na Lisini.

- Ukupna površina zaštienog podruja iznosi 43,7 hektara, a tu raste 420 razliitih vrsta gljiva. Njih 59 nalazi se na crvenim listama veine evropskih zemalja, a šest vrsta se nalaze na crvenoj listi rijetkih i zaštienih vrsta gljiva Bernskom konvencijom - rekao je Gaši i istakao da se zaštieno podruje nalazi u blizini sela Šibovi.

Viši kustos u Muzeju RS Branislav Gaši slae se da je potrebno što prije Lisinu proglasiti zaštienim podrujem.

- U Lisini je najviše ugroena divlja, te drvee koje je zanimljivo za eksploataciju, a to su šume jele, smre i bukve. Najvei problem je u tome što se eksploatacija drveta uglavnom obavlja u istim podrujima, koja su izuzetna staništa biljnog i ivotinjskog svijeta - rekao je Gaši.

U Republikom zavodu za kulturno-istorijsko i prirodno nasljee RS potvreno je da je Zavod poeo sa aktivnostima na stvaranju uslova za proglašenje Lisine zaštienim podrujem.

Ve je uraena valorizacija prirodnog potencijala Lisine, koju treba da usvoje odbornici Skupštine opštine Mrkonji Grad.

U cilju zaštite Lisine i popularizacije gljivarstva, kao korisne privredne i turistike grane mrkonjiko Udruenje gljivara i ljubitelja prirode ve osam godina organizuje manifestaciju "Dani gljiva", koja je jedinstvena na prostoru BiH, ali i šire.

Tako je bilo posljednjeg vikenda u septembru ove godine, kada se na ovoj manifestaciji okupilo više od 200 gljivara i ljubitelja prirode iz Srpske, Srbije, Hrvatske, Federacije BiH, Francuske, Švedske…

Oni su pohodili planinu Lisinu, gdje su brali i sakupljali gljive, od kojih je prireena izloba. Najviše je sakupljeno razliitih vrsta sunanica, kojih tamo ima na sve strane.

- Na proplancima i livadama Lisine ima više od 30 vrsta sunanica, a neke od njih su i otrovne. Jedan gljivar pronašao je gljivu koju ni ja nisam uspio da "dešifrujem" jer one u razliitim stadijumima razvoja nisu lako prepoznatljive - rekao je Rade Gaši.

Gljivar Aleksandar Krape iz Mikološkog društva Srbije etvrti put je bio na "Danima gljiva" u Mrkonji Gradu.

- Bogatstvo gljiva i ljepota prirode su neopisivi. Berba je bila sjajna, bilo je kiše i malo je zahladilo, što je pravi "okida" za gljive, koje nas ni ove godine nisu iznevjerile - rekao je Krape.

Meu "tragaima" za gljivama u Lisini bio je i savjetnik u Ambasadi Švedske u Beogradu Bjorn Mosberg, koji je istakao da je ova manifestacija od velikog znaaja za razvoj turizma.

- Lisina je jedinstvena. Moda domae stanovništvo nije ni svjesno bogatstva koje ima ova planina. Potrebno je uraditi kvalitetnu turistiku ponudu s ciljem privlaenja turista iz inostranstva. U zapadnoj Evropi ima stotine hiljada ljubitelja gljiva koji su eljni prave gljivarske avanture koju nudi Lisina - rekao je Moseberg.

Selo Šibovi  
       

Lisina je jedinstvena i po tome što na nadmorskoj visini od 1.250 metara izvire i tee Šibovljanska rijeka.

Podno najvišeg vrha Lisine od 1.464 metara, "ugnijezdilo" se i selo Šibovi, u kojem ima svega nekoliko domainstava, selo gorštaka, koje nikada nije imalo svog poštara, ali jeste lugara, uitelja i poljara. Stanovnici Šibova bili su poznati "tišljeri", ali i uveni proizvoai umura, koji se na konjima otpremao do eljeznike stanice u Jezeru, a potom eljeznicom preko Mliništa, Srnetice i Oštrelja stizao ak i do Bea.

Rariteti

Mrkonjiki gljivar Rade Gaši sa grupom gljivara prošle godine na nadmorskoj visini od 1.350 metara na Lisini pronašao je zanimljivu biljku.

U prvi mah su mislili da se radi o hajdukoj oputini ili obinom likovcu. Meutim, primijetili su da plodovi biljke nisu crveni kao kod obinog likovca, ve crni, i da se radi o lovorolisnom likovcu. Ova rijetka i ugroena vrsta biljke zakonom je zaštiena od 1953. godine.

Osim ove, na Lisini su zastupljene još dvije iz istog roda biljke, a to su alpski likovac i obini likovac. Ove sve tri vrste su veoma otrovne, ali ni blizu kao jedi. Na Lisini rastu dvije vrste jedia, a to su uti jedi i plavi jedi.

Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)


 

Podijeli na Facebook-u

Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Na istu temu: Gljivari
Centar za posjetioce Pecka: Prirodna bogatstva nadomak Banjaluke mame posjetioce 26.6.2022.
Obavjetenje: Obuka za odrivo sakupljanje gljiva 10.1.2018.
Priroda je puna darova, to je jedan veliki supermarket na otvorenom krcat organskom hranom 19.11.2014.
Ljubitelji prikupili oko 350 vrsta gljiva 29.9.2013.
Balkana: Otvorena izloba gljiva 1.10.2012.
Dani gljiva 2012 24.9.2012.
Dani gljiva 2012. 14.9.2012.
Obuka za gljivare 29.2.2012.
Gljivarima na Lisini sua ispraznila korpe 26.9.2011.
VII Dani gljiva u Mrkonjiu 12.9.2011.
Zavreni 7. Dani gljiva 7.10.2010.
Lisina jedinstven rezervat gljiva 27.9.2010.
7. Dani gljiva od 25. do 27.9.2010. 22.9.2010.
UNDP: 'Veze meu nama' 21.12.2009.
Vikend na Lisini - Izvjetaj 12.12.2009.
Ljubitelji prirode na Lisini 28.9.2009.
Vikend na Lisini 9.9.2009.
Promocija projekta Put gljiva 30.7.2009.
Pronaena rijetka biljna vrsta na Lisini 9.7.2009.
Organizovana posjeta farmi gljiva 18.5.2009.
Poeo proces deminiranja Lisine 15.5.2009.
Sauvati blago planine Lisine 19.12.2008.
Sa mapom lake kroz gljivarske puteve 8.12.2008.
Radionica o uzgoju gljiva 26.11.2008.
Dani gljiva 5 - pregled deavanja 4.10.2008.
Dani gljiva 5 - Foto galerija 1.10.2008.
Dani gljiva 2008. 19.9.2008.
Zatieno najvanije stanite gljiva na Lisini 25.6.2008.
I etvrti put uspjeno 8.10.2007.
Dani gljiva 2007. 17.9.2007.
Lisina okupila ljubitelje prirode 8.10.2006.
Za stomak i oko 4.10.2005.
Zatitimo Lisinu! 30.11.2004.
Gljivarski vikend 21.10.2004.
Druguje sa gljivama 26.5.2004.
Udruenje gljivara i ljubitelja prirode 17.4.2003.
Proitajte jo i...
Odran Aranelovdanski vaar 20.11.2023.
5. Oktobarski ahovski turnir 30.10.2023.
Poele pripreme za 11. Aranelovdanski vaar 13.10.2023.
Odrana priredba 'Dobro doli aci prvaci' 1.9.2023.
Prikupljene 53 doze krvi 27.4.2023.
Akcija dobrovoljnog davanja krvi 26.4.2023.
Akcija proljenog ureenja grada 22.4.2023.
Akcija 'Proljeno ureenje grada' 19.4.2023.
Poela realizacija jo jednog projekta pod pokroviteljstvom Fondacije DogsTrust 17.2.2023.
Proslava Djeije Nove godine u etvrtak 29. decembra 28.12.2022.
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com