13.7.2010..Projekat izgradnje pruge uskog kolosijeka Srnetica-Mliništa-Šipovo jedan je od najznaajnijih i najatraktivnijih projekata iz oblasti turizma u Republici Srpskoj, koji treba da bude realizovan u iduih pet godina.
Rije je o projektu kojim je predviena gradnja 40 kilometara pruge uskog kolosijeka po trasi nekadašnje pruge koju je 1902. godine sagradio njemaki industrijalac Oto fon Štambajz za potrebe Austrougarske monarhije.
Gradnja pruge koštae izmeu 13 i 15 miliona maraka sa prateom infrastrukturom i smještajnim objektima za turiste koji ve pokazuju interes za buduu turistiku destinaciju u jugozapadnom dijelu Srpske.
Inicijativa za ponovnu gradnju pruge s ciljem razvoja turizma u takozvanoj Visokoj Krajini pokrenuta je prije pet godina.
Inicijativu je podrala i Vlada RS, koja je osnovala javno preduzee sa zadatkom da saini projekat za obnovu pruge.
Zanimljivo je da e projekat gradnje pruge pomoi vlasnici kompanije "Štambajz" iz njemakog grada Braneburg. To je potvrdio i Emanuel Oto Štambajz, iji je pradjed Oto prije 98 godina sagradio jednu od najznaajnijih pruga u BiH.
Emanuel Oto Štambajz nedavno je boravio u Mrkonji Gradu, gdje je obišao trasu budue pruge.
- Ponosan sam što je moj pradjed izgradio prugu koju je 1913. godine prodao za 15 miliona kruna vlastima tadašnje Austrougarske. Pošto je poslije Prvog svjetskog rata došlo do raspada Austrougarske monarhije, mom predjedu vlasti tadašnje zajednike drave platile su samo treinu iznosa od prodaje pruge. Bila je to pruga koja nije samo sluila za izvoz drveta, nego i za prevoz putnika, i koja je ovaj dio BiH povezivala s Evropom. Smatram da je ovo odlian i isplativ projekat jer je izuzetno atraktivan za razvoj turizma i ovoga kraja - rekao je Emanuel Oto Štambajz.
Direktor JP "Pruga uzanog kolosijeka Srnetica-Mliništa-Šipovo" Boro Daki kae da je prvom fazom projekta predviena izgradnja dijela pruge na lokaciji izvor Plive-Mliništa i Srnetica-Potoci u opštini Istoni Drvar.
- Za izgradnju pruge na prve dvije destinacije potrebno je oko pet miliona maraka. Na dobrom smo putu da dio novca obezbijedimo i da uskoro krenemo s prvim aktivnostima - rekao je Daki.
uvena pruga uskog kolosijeka preko planine Klekovae i Bobije, koja je više od sedam decenija predstavljala "ilu kucavicu" Krajine, poela je svoj ivot 1902. godine zahvaljujui bavarskom industrijalcu Otu fon Štambajzu, koji je umro 1920. godine.
Kao izuzetno moan ovjek, sa snanim vezama u samom vrhu vlasti Austrougarske monarhije, Štambajz je 1892. godine potpisao ugovor s tadašnjim austrougarskim administratorom za BiH Benjaninom Kalajem o dvadesetogodišnjoj koncesiji na eksploataciju ogromnog šumskog bogatstva u trouglu izmeu Jajca, Drvara i Dobrljina.
Ugovorom se obavezao da plati izuzetno nisku taksu od dvije krune po kubnom metru posjeene oblovine.
Meutim, i pored izuzetno niske takse, zbog velike koliine eksploatisane šume godišnje je Štambajz Vladi Austrougarske plaao 30 miliona kruna.
Pošto je ova pruga bila zamišljena kao šumsko-industrijska pruga, na poetku nije bilo putnikih vagona ve se stanovništvo prevozilo teretnim vagonima, kojih je tada bilo 1.300. Nekoliko godina kasnije nabavljen je odreen broj putnikih kola, što je bilo od velikog znaaja za lokalno stanovništvo, koje nije imalo drugih putnih komunikacija. Poetkom druge decenije 20. vijeka Oto fon Štambajz odreuje Srneticu za najvanije eljezniko vorište na ovoj pruzi.
Od tada poinje nagla transformacija Srnetice iz naselja radnikih baraka u pravi grad sa svom postojeom infrastrukturom.
- Svoje "zvjezdane" trenutke Srnetica je doivjela pedesetih godina prošlog vijeka, kada je u njoj ivjelo 2.500 stanovnika - rekao je Boro Daki i dodao da se u ovom nekadašnjem gradiu nalazilo najvee eljezniko vorište, loionica i radionica za popravku lokomotiva i vagona u zapadnom dijelu BiH.
Srnetica
Srnetica, nekada gradi sa 2.500 duša, sada je mrtvo mjesto jer u njemu ne ivi nijedna porodica. Obnova pruge ponovo bi vratila ivot u Srneticu, Mliništa, Podgoriju, Dragnji Podove, mjesta gdje je do ukidanja uskotrane pruge krajem šezdesetih i poetkom sedamdesetih godina prošlog vijeka ivot bujao i iz kojih su stasali mnogi umni ljudi.
Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)