24.10.2009..Drugi meunarodni festival animiranog filma "Banjaluka 2009" otvoren je u etvrtak u velikoj sali multipleksa "Palas" retrospektivom filmova Mihaila Aldašina, velikana ruske animacije.
"Sreni ste jer se baš sada i baš u vašem lijepom gradu raa još jedan novi festival", rekao je Aldašin na otvaranju, dodavši da se pored ve postojeih svjetskih, u Banjaluci utemeljuje dobar festival animacije.
Prije zvaninog poetka publika se još jednom prisjetila prošlogodišnjeg pobjedinka "Refreni" Viole Sove iz Poljske, koja je ove godine u iriju festivala.
Pored nje, u iriju su i Mihail Aldašin, Nedad Begovi, Stojan Dukov i Aleksa Gaji.
Prema rijeima direktora festivala Gorana Dujakovia, ovogodišnji festival je poseban i zbog toga što e se, pored Banjaluke, odvijati u još tri grada Srpske: u Sarajevu, Mrkonji Gradu i Gradišci.
"Osnovna novina je širenje festivalskih programa na još tri grada, a sve s ciljem da se animacija promoviše na što širem prostoru RS i BiH", rekao je Dujakovi.
Filmski program prilagoen je za sve uzraste i ukuse, pa se u okviru festivala nee nai zapostavljeni ni najmlai gledaoci.
Za njih je svakog dana s poetkom u 11 asova pripremljen program za djecu, u okviru kojeg e se mališani upoznati sa udesnim svijetom animacije i njegovim brojnim likovima.
Kako navode organizatori iz "Feniks arta", ulaz na ove projekcije je besplatan, dok e karta za filmove u takmiarskom programu koštati dvije konvertibilne marke.
Tokom šest festivalskih dana Banjaluani e imati priliku da vide oko 200 animiranih filmova, u okviru kojih e im biti ponueno najbolje od ruske, francuske, savremene kineske animacije, te animirani filmovi iz perioda Treeg rajha, kao i etiri dugometrana filma i brojni filmovi za djecu.
Zahvaljujui podršci Ministarstva prosvjete i kulture RS, Savjeta ministara BiH i grada Banjaluke, festival je proširen i na gradove u kojima e svakodnevno biti prikazivana svjetska animirana ostvarenja.
Na ovogodišnji konkurs festivala pristiglo je 136 filmova iz 22 drave svijeta. iri je odabrao 60 filmova koji svojim kvalitetom zasluuju da budu prikazani na festivalu, od kojih e se 38 takmiiti za glavne nagrade: nagradu za najbolji film, nagradu za kreativnost i umjetniki izraz, tri nagrade za tehnike animacije i nagradu publike.
Sveano zatvaranje i dodjela festivalskih nagrada bie uprilieni 27. oktobra u velikoj dvorani multipleksa "Palas".
Promocija knjiga Ranka Munitia
U sklopu festivala je odrana promocija knjiga o animaciji "Zbornik o animaciji" i "Uvod u estetiku kinematografske animacije" autora Ranka Mutinia.
O najveem teoretiaru i poznavaocu animacije na prostoru bivše Jugoslavije priao je Rastko iri, vrsni poznavalac Munitievog rada i njegov prijatelj. On je prisutnima pokušao da poblie objasni Munitiev rad i djelo i njegov pogled na ovu vrstu umjetnosti. Takoe je predstavio deset filmova, koji bi trebalo da budu prikazani na festivalu po Munitievom izboru. To su neka od najznaajnijih dijela u istoriji animacije.
"Ranko je bio najznaajniji i najvei poznavalac animacije na ovom prostoru i njegovo mišljenje su uvaavali svi, ak i oni koji su imali loše mišljenje o njemu. On je bio beskompromisan u svojim stavovima", rekao je iri.
Mutini je napisao više scenarija za crtane filmove, napravio nekoliko dokumentaraca, zatim seriju televizijskih portreta 20 domaih sineasta i 80 glumaca. Radio je kao lan irija i selekcionih komisija na dvadesetak svjetskih festivala kratkog i animiranog filma, od Anesija i Krakova do Lila i Hirošime.
Ministar Kasipovi na otvaranju
Prisutne je prije zvaninog poetka festivala ispred pokrovitelja Vlade RS pozdravio Anton Kasipovi, ministar prosvjete i kulture RS.
Izrazivši dobrodošlicu domaim i stranim gostima, ministar Kasipovi je zahvalio Goranu Dujakoviu, direktoru Asocijacije za vizuelne umjetnosti "Feniks art", i njegovim saradnicima na dobroj organizaciji, istakavši da oni ine i samu sr cijelog festivala.
Kasipovi je rekao da je Vlada RS u potpunosti podrala njihov rad i da e ga podravati i ubudue.
Ruska animacija
U fokusu ovogodišnjeg festivala animiranog filma je ruska animacija, koju e na velikom ekranu doarati ostvarenja velikana Vladislava Starevia, Aleksandra Aleksjeva, Aleksandra Petrova, Eduarda Nazarova, Aleksandra Tatarskog, Mihaila Aldašina i drugih.
Prvi blok ruskih klasika predstavljen je na samom otvaranju festivala prikazivanjem Aldašinovih filmova: "Ivan Ludi", "Bube", "Kala", "Roderstvo", "Lovac", "Pums", "Druga strana" i "Istorija ruskih careva".
Dragana Zec, D.Pa. ("Nezavisne novine", www.nezavisne.com)