8.12.2008..Mrkonji Grad, jedno od najbogatijih staništa gljiva u Evropi
lanovi Udruenja gljivara i ljubitelja prirode Mrkonji Grad odluili su, kako bi ugodili zaljubljenicima u gljivarstvo, da naprave mapu koja bi posjetioce vodila gljivarskim putevima.
Borislav Mari, predsjednik ovog udruenja, kae da im je prioritetni cilj popularizacija znanja o gljivama i prirodi uopšte, te da nee odustati dok ljude ne uvjere u kolikoj mjeri je zdravo prošetati vikendom kroz šumu i nabrati gljive za ishranu. Mapu "Putevi gljiva na Lisini", kae Mari, planiraju završiti do kraja godine, te postaviti dio signalizacije na puteve.
"S obzirom na to o kakvoj riznici bogatstva se radi kada su u pitanju peurke, potpuno je jasno zašto smo se odluili za izradu mape puteva gljiva na Lisini. „Kroz mapu emo slikovito predstaviti potencijale planine Lisine i njenog podnoja", kae Mari.
Na mapu ucrtane gljive, ali i mine
Na mapi e biti ucrtana etiri glavna puta kojima se mogu kretati gljivari, kao i tipovi šuma kroz koje prolaze. "Identifikovani su izlazi i ulazi na Lisinu, jer su svi putevi povezani te se nalaze u mjestima Previle, Balkana, Podrašnica i Zelenkovac. Identifikovani su i ucrtani i najznaajniji izvori i vodotoci, naselja, prenoišta, restorani i slino", kau u ovom udruenju.
Dodaju da e u mapu biti ucrtano i zaštieno stanište gljiva kraj kojeg prolaze svi putevi, ali i opasno minsko podruje koje je sada neoznaeno.
"Uz preciznu mapu i prikladnu signalizaciju na tim putevima, Lisina e svima koji se upute u njeno istraivanje, pruiti mnogo prijatnih i nezaboravnih trenutaka", istie Mari, i dodaje;
"Na poleini mape, izmeu ostalih sadraja, nalazie se i pravilnik za ponašanje u prirodi i sakupljanje gljiva, legenda za tumaenje simbola sa mape, fotografije peurki i pejzaa."
Prvo zaštieno stanište gljiva na Balkanu
Na podruju opštine Mrkonji Grad, navode u Udruenju gljivara i ljubitelja prirode, do sada je pronaeno preko 1.500 vrsta gljiva. "Sve gljive je determinisao Rade Gaši, predsjednik Sekcije za nauno-istraivaki rad u našem Udruenju. Broj jestivih vrsta je vrlo velik, ali uvijek preporuujemo samo nekih pedesetak vrsta za ishranu. Ostale nisu toliko kvalitetne i bolje ih je ostaviti u prirodi", kazao je Mari.
Odluku za pravljenje mape, kae Mari, donijeli su kako bi u što veoj mjeri iskoristili gljivarsko bogatstvo kojim Mrkonji obiluje. „Gljive su jedan od najznaajnijih turistikih i privrednih potencijala na Lisini planini pokraj Mrkonji Grada. Udruenje je u saradnji sa Šumskim gazdinstvom „Lisina“ zaštitilo najznaajnije stanište gljiva na ovoj planini i to je prvo zaštieno stanište gljiva na Balkanu", kae Mari.
Navodi da je na podruju od preko 40 hektara zaustavljena sjea stabala i time je sauvano naselje gljiva koje samo na ovom malom dijelu broji preko 400 vrsta,
"Ovo je bio preduslov, jer bez šume nema gljiva, a bez gljiva nema ponude. Od ovih 400 vrsta, 59 je na crvevnim listama rijetkih i zaštienih vrsta u veini evropskih zemalja, a šest ih je zaštieno Bernskom konvencijom", dodaje Mari.
Prirodno bogatstvo preduslov za turizam
Alarmantna je injenica da se zbog velikih klimatskih promjena, zagaenja, industrijskog razvoja i nepravilnog sakupljanja, broj gljiva u svijetu neprekidno smanjuje. Ukoliko sauvamo ovu veliku raznovrsnost i dobro je promovišemo, kako navode u Udruenju, sigurno e veliki broj pasioniranih istraivaa doi da vide i fotografišu vrste koje su vidjeli samo u knjigama. "Ako uz gljive obogatimo dodatnu ponudu u eko-turizmu, razlog za dui boravak ili ešu posjetu turista bie vei. Zaista, stanovnici Mrkonji Grada, kada su u pitanju gljive, imaju privilegiju u odnosu na druge graane u BiH", kae predsjednik Udruenja.
O kolikom se prirodnom bogastvu radi, prepoznali su brojni graani BiH, a veliki je broj i onih iz zemalja u regionu i šire koji su se ulanili u ovo udruenje ili izrazili elju da to uine.
"Naše udruenje trenutno ima 278 lanova iz nekoliko drava. Najbrojniji su lanovi iz BiH, Srbije i Hrvatske, ali je sve više njih iz ostalih zemalja", kau u Udruenju gljivara i ljubitelja prirode Mrkonji Grad.
Kao dokaz da su ljudi iz inostranstva zainteresovani za bogastvo gljiva na podruju Mrkonji Grada dodaju podatak da se za "Dane gljiva", koji se u ovom gradu odravaju svake godine zadnjeg vikenda u septembru, okupe brojni gosti iz inostranstva.
"Posjetu predvode uenici osnovnih i srednjih škola koji su najbrojniji na izlobi ali najviše uesnika u sakupljanju gljiva za izlobu imamo iz drugih gradova i drava. Svake godine tu su gljivari iz Srbije, Hrvatske, Bugarske, Francuske, Italije te brojnih drugih evropskih zemalja", kau u Udruenju.
Dragan SLADOJEVI ("Nezavisne novine" 7.12.2008.)