19.2.2007.. Protekla subota u Mrkonji Gradu bila je u znaku njenog "velianstva" - rakije.
Grad podno Lisine bio je domain Promotivno-turistike manifestacije "Festival rakije". Na ovom jedinstvenom skupu, organizovanom prvi put, okupilo se pedesetak proizvoaa rakije sa podruja optine Mrkonji Grad, ipovo, Jezero, Ribnik i Drini. Osim uvene ljivovice, posjetioci su mogli da se uvjere u kvalitet jabukovae, krukovae, klekovae, medovae, drenje...
Na Festivalu, svoje proizvode izloili su proizvoai ploski, bardaka, buradi, kazana za peenje rakije, kovakih proizvoda... Udruenje ena "Naa ena" iz Podrunice predstavilo se zdravom hranom, ali i narodnim rukotvorinama. Na Festivalu je bilo za svakog po neto, a za ljubitelje dobre kapljice najvie dobre rakije.
Uz nekoliko stotina posjetilaca na gradskoj trnici i uz elnike mrkonjike optine, Festivalu su prisustvovali ministar poljoprivrede Republike Srpske Radivoje Brati i pomonik ministra trgovine i turizma Duanka Tegeltija. Festival je otvorio ministar Brati.
- Manifestacija je znaajna za ovaj grad. Ministarstvo je spremno da pomogne razvoj poljoprivrede i voarstva u ovom kraju i podri ovu manifestaciju. Naa je elja da poljoprivreda bude izvor zarade i obezbjeenja egzistencije za domainstva na selu. U ministarstvu je u zavrnoj fazi izrada Pravilnika o podsticanju poljoprivredne proizvodnje - rekao je ministar Brati.
On je naglasio da je Festival u Mrkonji Gradu u funkciji podsticanja i promovisanja naih vrijednosti u proizvodnji zdrave hrane.
- Ne elimo da pria o zdravoj hrani bude samo mrtvo slovo na papiru. Moramo dokazati odgovarajuim sertifikatima kvalitet naih proizvoda, pa i rakije. elimo da dokaemo da je to lijek, ako se konzumira u odreenim koliinama - naglasio je Brati.
Posjetioce i goste naelnik mrkonjike optine Zoran Tegeltija upoznao je da je idejni "tvorac" festivala Bugarin Nikola Jordanov. Naime, ovaj visoki slubenik OEBCE-a, nakon posjete Mrkonji Gradu i ispijene aice rakije, predloio je svojim domainima da odre festival rakije.
- Cilj nam je da od nae ljivovice napravimo robnu marku, prepoznatljivu u svijetu. U BiH godinje se uveze alkoholnog pia u vrijednosti od 100 hiljada maraka. Naa domainstva u svojim podrumima imaju rakije u zalihama od milion maraka, to je ogroman potencijal koji treba iskoristiti. Svjesni smo da e prelaz iz kune u industrijsku proizvodnju biti teak, ali nadam se da emo ga uspjeno rijeiti - rekao je naelnik optine Zoran Tegeltija.
Duko Miloevi iz Mrkonji Grada vai za jednog od najuzornijih proizvoaa rakije. Kae da za sada ima ljiva na etiri dunuma zemljita.
- Od kvalitetne ljive zavisi koliina proizvedene rakije. U prosjeku, iz kazana od 100 kilograma dobijem 10 litara rakije. To je ista rakija, koju prodajem po 12 maraka po litru. Najbolja je rakija od ljive "savke", s kojom posljednjih godina imamo mnogo problema, jer je oboljela od "arke" - tvrdi Miloevi.
Miloevi se zalae za organizovanu proizvodnju rakije po standardima, kako bi se mogla plasirati i na zapadnoevropsko trite.
Proizvodnja rakije ljivovice u mrkonjikom kraju ima dugu tradiciju i originalnost.
- Cilj ove manifestacije je promocija rakije ne kao alkohola ve kao domaeg proizvoda, koji se na ovim prostorima proizvodi od davnina. Ovo je jedan od koraka ka standardizaciji i sertifikaciji domae rakije, kako bi nai proizvoai u narednom periodu mogli organizovano da izau na trite Evropske unije. U planu je formiranje udruenja proizvoaa rakije, u cilju kvalitetnije proizvodnje, kako bi proizvod imao etiketu iza koje bi stajala nadlena institucija - kae direktor Agencije za privredni razvoj Tomislav Todorovi.
Gojko Jovi uz ljivovicu, jabukovau i kruku izloio je i rakiju klekovau.
- Klekovaa se proizvodi od smrekove bobe. Na stotinu kilograma bobe, koja se ubere i osui, a potom ukomi, dobije se est do sedam litara blage rakije. Ta rakija se mijea u odreenom omjeru sa ljivom, a omjer je tajna - kae u ali Jovi.
Na Festivalu, burad, ploske, bardake... izloili su poznati mrkonjiki izraivai Luka Gvozdenac, Boro Tolomir i edo Laki.
- Po zanimanju sam stolar. Izradom bardaka, ploski i buradi bavim se 45 godina. Bardake pravim od ljivove, hrastove i bagremove duge. Duga mora biti dobro suva. Treba je suiti najmanje etiri godine. Jedan bardak mogu da izradim za dan, a jo jedan dan mi je potreban da ga ukrasim. Cijena bardaka je 80 evra, a ja dajem garanciju 50 godina - kae Gvozdenac.
Slino pria i Boro Tolomir iz mrkonjikog sela Kopljevii, iji su sinovi Boris i Radomir izuili izradu ploski i bardaka. Kau da su njihovi proizvodi nali kupce na svim kontinentima, osim u Africi.
Jedini izraiva kazana za peenje rakije u Mrkonji Gradu je Relja Erak. Ovaj sedamdesettrogodinjak prvi kazan je izradio prije 40 godina domainu Mladenu Sladojeviu iz ehovaca. Zanat je izuio od poznatog mrkonjikog kovaa Nine Maunjca.
- Kazan se izrauje od kvalitetnog bakra. Treba mi oko dva mjeseca da napravim jedan kazan, jer sve sam radim. Poto je cijena bakra skoila, poskupjela je i izrada kazana. Sada kazan kota oko pet hiljada evra. Kupaca je malo, jer u posljednje dvije godine nije bilo znaajnijeg roda ljiva" - kae Relja Erak.
NAA ENA
Udruenje ena "Naa ena" iz Podranice na Festivalu se predstavilo narodnim rukotvorinama, kao to su odjevni predmeti izraeni tkanjem, vezenjem, heklanjem...
- Na Festivalu smo predstavili zdravu narodnu hranu, koju spravljamo u naim domovima. Poseban specijalitet je ljevua od heljde - kae Borka Marti.
ZABAVA
Uz "veseli stroj" i degustaciju rakije, posjetioci Festivala uivali su u pjesmi izvorne narodne grupe KUD-a "Petar Prvi Karaorevi Mrkonji" i muzici Banjalukih trubaa.
Orila se gradska trnica od pjesme "Od rakije nema boljeg lijeka".. Bilo je zdravica, ala i ostalog to prati dane kada se pee rakija.
Tekst i fotografija Slobodan DAKI
mrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.