22.3.2006.. Kako godine prolaze, tako u Mrkonji Gradu sve vie sazrijeva namjera da se podnese tuba protiv Republike Hrvatske.
Jedan od zagovornika tuavanja Hrvatske je i odbornik u mrkonjikoj Skuptini optine Simo Rudi. On je to predloio na posljednjoj sjednici optinskog parlamenta.
- Hrvatska vojska i Hrvatsko vijee odbrane pola godine su pljakali i sistematski unitavali privredna dobra i imovinu, iako je - dok su to radili - bio na snazi sporazum o prestanku ratnih dejstava. Pljakanje i razaranje nae optine nastavljeno je i poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma - objanjava Rudi.
Za njega postoji samo jedna nedoumica: da li da tubu protiv Hrvatske podnese Skuptina optine ili da to uine itelji Mrkonji Grada?
Prema podacima optinske Komisije za ratnu etu, hrvatske trupe su zapalile i poruile 3.644 kue, neto manje od 700 stanova, a 6.017 stambenih objekata je oteeno. Uniten je cjelokupan stoni fond od 12 hiljada goveda, 70 hiljada ovaca i 15 hiljada svinja. Iz preduzea su "odvezene" sve maine za proizvodnju.
- Poslije povratka iz izbjeglitva formirane su komisije za utvrivanje ratne tete na podruju optine - rekao je odbornik ura Podraanin. - teta je procijenjena na vie od 650 miliona maraka.
Meutim, prema miljenju strunjaka za ovu oblast, teta premauje milijardu maraka.
- Na mnogim naim kuama, stambenim i pomonim graevinama jo ima materijalnih dokaza o okupaciji Hrvatske vojske - rekao je Simo Rudi. - To dokazuju brojni grafiti, gdje su ispisana imena ratnih jedinica iz Hrvatske, koje su okupirale podruje nae i susjednih optina.
Tako u selu Gerzovo, udaljenom 30-ak kilometara od Mrkonji Grada, na zidu zapaljene Fabrike sanitetskog materijala jo stoji natpis:
- Legenda koja hoda. ime Debeljak Zadar.
Uz natpis na zidu zapaljene hale, vlasnik fabrike, inenjer tehnologije Jovo Popovi podigao je spomenik-krst na kojem pie:
- Ovdje poiva prva proizvodnja sanitetskog materijala u BiH. Zapalila hrvatska vojska 25.01.96.
- Da se ovaj zloin ne bi zaboravio - objanjava Popovi - odluio sam da podignem spomenik bojovnicima koji su zapalili fabriku. To je vandalizam "proizveden" u pomraenom ljudskom umu. I ovo je jedan od krunskih dokaza da su hrvatska drava i njena vojska ratovale u BiH i okupirale nau optinu.
Odbornik Skuptine optine i profesor istorije Predrag Kokeza, koji je bio predsjednik Komisije za izradu informacije o genocidu i urbicidu u periodu od 10. oktobra 1995. do 4. februara 1996. godine, potvrdio je da postoje neoborivi dokazi o zloinima i urbicidu.
Iz masovne grobnice na Pravoslavnom groblju iskopana su tijela 181 ubijenog srpskog civila i vojnika. U manjim masovnim grobnicama pronaeno je jo 219 ubijenih civila. Najstariji meu ubijenim bili su 91-godinji Jovo Lazendi iz Podbrda i 90-godinja Milica Oroz iz Boca.
O mogunosti tube protiv Hrvatske govorio je i naelnik mrkonjike Stanice javne bezbjednosti Petar ikman.
On je rekao da je Stanica javne bezbjednosti podnijela zahtjev Tuilatvu BiH za pokretanje krivinog postupka za ratni zloin protiv est lica iz Jajca. Oni su osumnjieni za torturu i nehumano postupanje prema policajcima iz Mrkonji Grada, koji su zarobljeni u junu 1992. godine.
- Ve godinama u optinskim organima i kod graana vlada miljenje da treba tuiti Hrvatsku za zloine i razaranje - rekao je naelnik optine Zoran Tegeltija. - Mi emo u narednom periodu ozbiljno razmotriti tu mogunost. O tome emo uskoro konsultovati pravne i druge strunjake za tu oblast.
alosno je, kazao je Zoran Tegeltija, da za zloine u Mrkonji Gradu niko nije odgovarao, mada je predmet sa svim dokazima proslijeen Hakom sudu.
Da li e biti podignuta tuba protiv Hrvatske, u Mrkonji Gradu za sada sa sigurnou niko ne zna. Meutim, opte je raspoloenje javnosti da to treba uraditi. I to to prije.
JUNI POTEZ
Prije est godina organi Vlade Republike Srpske dostavili su Hakom sudu predmet o zloinima Hrvatske vojske na podruju Mrkonji Grada. Hagu su dostavljeni dokazi sa imenima osumnjienih za ratne zloine. Uprkos tome, za zloine nad Srbima u ovoj optini niko nije odgovarao.
Podruje mrkonjike optine okupirano je u okviru operacija "Maestral" i "Juni potez" oruanih snaga Republike Hrvatske, isplaniranih u septembru 1995. godine u ipovu. Komandant operativne grupe koja je zauzela Mrkonji Grad bio je general eljko Glasini. Operaciju je vodio tab u kome su bili generali Damir Krstievi, Ante Gotovina, Rahim Ademi, Ljubo esi - Rojs...
Slobodan Daki, "Glas Srpske" 22.3.2006
mrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.