3.12.2005.. U mrkonjikoj optini kolstvo datira iz prve polovine 19.vijeka. Naime, u selu
Gerzovo, udaljenom est kilometara od Baraa i 30-ak od Mrkonji Grada,
kola je osnovana 1857. godine i jedna je od najstarijih u BiH.
Dozvolu za otvaranje kole dao je turski sultan Abul-Medid, o emu postoji pisani dokument – ferman, koji se uva u gerzovakoj crkvi.
Po ferman za gradnju kole u Stambol je iao Gerzovanin Ilija Bubnjevi, zvani kaljak. Narodno predanje kae da je na tom putu poderao devet pari opanaka. Turska je tada pokuavala da nekim ustupcima meu pokorenim narodima povrati ugled i mo drave, jer je bila u fazi raspadanja.
Bubnjeviev put u Stambol se isplatio, jer se u Gerzovo vratio sa odobrenjem za gradnju kole. kola se najprije zvala Srpska, a 1882. godine nazvana je narodnom.
Prema austriugarskom popisu stanovnitva iz 1885. godine, u optini Mrkonji Grad radila su samo dva uitelja, od kojih jedan u Gerzovu, a drugi u Mrkonjiu, tadanjem Varcar-Vakufu.
U ljetopisu kole u Gerzovu, koji je uniten u ratu, stajalo je da je njen prvi uitelj bio neki Bjalanovi, kojeg je sam narod plaao za njegov prosvjetiteljski rad. Poseban doprinos gerzovakoj koli dala je porodica Nasti, porijeklom iz Donje Tuzle. Brojala je pet lanova i svi su bolovali od tuberkuloze, pa su nedugo zatim umrli. U spomen na njih seljaci su posadili u dvoritu kole pet lipa, ije su kronje vremenom srasle u jednu, lijepo oblikovanu kronju.
Za zasluge u izgradnji kole spomenik je dobio i Ilije Bubnjevi – kaljak, a spomenik se nalazi u crkvi u Gerzovu.
Iz ove kole izalo je mnogo uspjenih generacija uenika, Bila je to najjaa kola u ovom kraju. Uitelji su dolazili iz Srbije i Crne Gore. Poseban "peat" ostavili su uitelji Nikola Ljepojevi, Vojislav Lazi, Radmila i Marko Vasi, Emilija Tomi i mnogi drugi.
Naalost, ovaj znaajni kulturno-istorijski spomenik, ruen je u svim ratovima i bunama, a obnavljan u miru. Poruen je i u posljednjem ratu, u jesen 1995. od strane Hrvatske vojske.
U Osnovnoj koli "Vuk Karadi" u Baraima pokrenuli su aktivnosti da se obnovi sruena kola u Gerzovu, pa oekuju pomo Ministarstva prosvjete, optine i ljudi dobre volje.
Inae, u Gerzovu je prostor nekadanjeg doma ureen kao kola do petog razreda. Nastavu pohaa samo pet uenika, a prije sto godina bilo ih je 120.
"Glas Srpske", 3.12.2005