10.10.2005..Na dananji dan prije deset godina Hrvatska vojska i Hrvatsko vijee odbrane, pripomognuti Nato snagama, okupirale su Mrkonji Grad.
Nakon jednomjesenih tekih borbi, kada se podno Lisine sruilo dvadeset hiljada granata, jedinice Vojske Republike Srpske u jutarnjim asovima povukle su se sa poloaja.
Bio je to epilog operacije "Maestral" i "Juni potez" - isplanirane u komandi Operativne grupe u ipovu, koje je okupirano mjesec dana ranije - iji je komandant bio general eljko Glasinovi. Operaciju je vodio tab u kojem su bili generali Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo esi-Rojs.
Po prianju preivjelih svjedoka, kljuni dogaaj za odmazdu nad nedunim srpskim civilima dogodio se upravo 10. oktobra, kada je Mrkonji Grad okupiran. Toga dana poginuo je brigadir Andrija Matija-Pauk, zamjenik komandanta etvrte gardijske brigade iz Splita. Njegova pogibija bila je, najvjerovatnije, povod hrvatskim vojnicima za odmazdu
Starica Mileva upi, ija su dva sina, Stevo i ivko, pronaeni u masovnoj grobnici, dok je tijelo treeg, eljka, naeno u jednoj manjoj u selu Surjan, nedaleko od porodine kue u Gustovari, nada se da e pravda stii zloince.
"Moja djeca nikome nita nisu bila duna. Zloinci su mi unitili zdravlje i volju za ivotom", kae Mileva.
Naime, po povratku u svoj grad, 4. februara 1996. godine, nakon petomjesenog izbjeglitva, Mrkonjiani su u Pravoslavnom groblju nali masovnu grobnicu. Iz grobnice, najvee u Srpskoj, ekshumirano je 181 tijelo. Svi identifikovani su bili srpske nacionalnosti, a nalozi patologa dr Zorana Stankovia pokazali su da je veina rtava muena, pa potom ubijena.
Najstariji meu ubijenima bio je Jovo Lazendi iz Podbrda, koji je imao 91 godinu, a od ena Ljubica Oroz iz Boca, devedesetogodinja starica. Poslije otvaranja masovne grobnice na Pravoslavnom groblju, pronaena je jo jedna manja u muslimanskom groblju. Iz nje je ekshumirano est rtava.
Petar Mitri iz Mrkonji Grada kae da e se stalno sjeati 2. aprila 1996. godine, kada je ekshumirano tijelo njegovog brata Duka, kao i brae od strica, Petra i Milorada.
Kompletnu dokumentaciju o zloinima u Mrkonji Gradu, sa imenima odgovornih, Vlada Republike Srpske dostavila je prije pet godina Hakom sudu. Uprkos dokazima o zvjerstvima, niko jo nije odgovarao. A da je zloin poinjen mogao se uvjeriti i predstavnik Tribunala Don Gernes, u proljee 1996. godine, kada je prisustvovao ekshumaciji iz masovne grobnice.
"Prisustvovao sam ekshumaciji. Bili su to najtei trenuci za nau porodicu... Mrkonji Grad je bio zavijen u crno. Vidio sam stravine slike, izmasakrirana tijela", pria Mitri.
Nije mu jasno, kae, zato za genocid u Mrkonji Gradu niko nije odgovarao. Tim prije, jer o kakvim zloinima se tu radi mogli su se da uvjere i mnogi predstavnici meunarodnih organizacija i Hakog tribunala, koji su prisustvovali iskopavanjima iz masovne grobnice prije devet i po godina.
Mnogo je potresnih pria ljudi iji su najmiliji ubijeni tokom okupacije mrkonjike optine, u jesen 1995. godine.
U Surjanu, dvadesetak kilometara od Mrkonji Grada, na zgaritu zapaljene kue Pantelije Grmaa, pronaeni su ugljenisani leevi, njegov, njegove supruge Save i roaka, Jele i Radojke Jorganovi, Branka, Nevenke i Radojke Roi i Branka Kudre, kao i Radojke Roi, zajedno sa invalidskim kolicima u kojima se od svoje sedme godine jedino mogla kretati, a ubijeni su joj tada i roditelji.
Na podruju optine u vie manjih grobnica pronaeno je jo 295 tijela ubijenih srpskih civila i vojnika. Iz masovne grobnice jo nisu identifikovana tijela 30 rtava.
Uz ljudske rtve, pretrpljena su i stravina razaranja. Gotovo pola godine hrvatske snage sistematski su palile i ruile, pljakale... Procijenjena je teta od oko milijardu maraka.
Za rtve iz masovne grobnice i stradale u okupaciji mrkonjike optine danas e se u kapeli Pravoslavnog groblja sluiti parastos. Delegacije optine i Borake organizacije poloie cvijee na spomen-obiljeja.
S. Daki, "Glas Srpske"
mrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.