Stanovnici Mrkonjić-Grada ovih hladnih oktobarskih dana nemaju problema sa početkom sezone grijanja, jer u njihovom mjestu nema gradske toplane, pa se stanovi zagrijavaju pomoću peći.

Istini za volju, u naselju Brkića bašta i Brešin potok prije dvadesetak godina bile su instalisane kotlovnice za zagrijavanje oko 300 stanova.

Međutim, pošto su kotlovnice za zagrijavanje koristile tečno gorivo koje je osamdesetih godina prošlog vijeka bilo skupo, one nikada nisu počele sa radom, pa se stanovi zagrijavaju pomoću peći na čvrsto gorivo. Za odvod dima koriste se instalacije od ventilacije, pošto u zgradama nisu ugrađeni dimnjaci.

U proteklom ratu oprema je opljačkana, a instalacije u stanovima uništene, pa je jedina mogućnost stanarima ostala da "jarcaju vatru" u pećima.

Upravo zbog toga Mrkonjićani posebnu pažnju poklanjaju nabavci ogrjevnog drveta, koje uglavnom kupuju od ŠG "Lisina" po cijeni od 350 KM za 10 m3. Naravno, ogrjev se može kupiti i povoljnije, ali bez papira o dokazu porijekla.

Zbog dugotrajne zime stanovnici Mrkonjić-Grada po pravilu obezbjeđuju veće količine drveta. Za njegovo deponovanje u zgradama nisu obezbijeđene prostorije, pa stanari drvo odlažu u improvizovane šupe, na trotoare, zelene površine ili uz zid stambenih zgrada.

To stvara ružnu sliku u stambenim četvrtima koja više podsjećaju na stovarište nekog drvoprerađivačkog kombinata, nego na urbanu sredinu.

"Većina mojih komšija željela bi da se stanovi zagrijavaju iz kotlovnice", kaže Simo Minić. "Na taj način riješili bi se problemi s deponovanjem ogrjeva, koji je zatrpao naše naselje. Ne vjerujem da će se u dogledno vrijeme izgraditi gradska toplana, jer je za to potrebno osta novca."

I zaista za sada nema odgovora kada bi u gradu podno Lisine mogla biti sagrađena gradska toplana. Bez odgovora je i pitanje zašto nadležne inspekcije ne preduzmu radikalnije mjere da se u odlaganju ogrjeva uvede više reda, kako gradsko naselje ne bi podsjećalo na "šumu na asfaltu".

Slobodan Dakić ("Glas Srpske")

Podijeli na Facebook-u

Tweet